Koncept u definiciji ABC

Filozofsko vjersko uvjerenje rođeno u Indiji i koje se fenomenalno proširilo na Istoku i Zapadu

Budizam je prvenstveno neteistička vrsta religije koja se pojavila tijekom 6. stoljeća pr. u Indiji i koja trenutno uživa ogroman prihvaćanje i širenje na azijskom kontinentu, posebno u Kini, zemlji u kojoj se najveći broj budista okuplja u svijet. To se ne svodi samo na istočni svijet, iako je tu rođen i fantastično se proširio, do danas je budizam nadišao granice Istoka i filozofsko je religiozno vjerovanje koje je također duboko i duboko prodrlo u zapadni svemir, postižući milijune i milijune adepti.

Ali s druge strane, budizam se također pokazuje kao filozofska doktrina, vrsta metode duhovnog treninga, pa čak i psihološki sustav.

Buddha, njegov osnivač i alma mater

Siddhartha Gautama, u narodu poznatiji kao Buda, bio je najodgovorniji za razvoj svih učenja koja su preživjela do danas. Živio bi između 483. i 411. pr. a bio je rodom iz sada već neaktivne republike u blizini Himalaje.

Budistički cilj: postojanje apsolutno bez patnje i puno sreće

Buddha je termin koji je Gautama izabrao označavati onom pojedincu koji očituje duhovno buđenje i održava egzistenciju apsolutno bez patnje i punu sreće.

Gautama, kojeg su njegovi sljedbenici smatrali mudracem, razvio je budizam sam po sebi i sav njegov učenja su ona koja su na kraju bila sistematizirana i postala maksimama ovog filozofskog uvjerenja religiozni.

Iako je rođen u Indiji i uskoro će postati službena religija, s vremenom je gubio sila u svojoj teritorija domaći, ali bi postao vrlo jak na ostatku Istoka, a da ne spominjemo doseg koji bi postigao na Zapadu, kao što smo već naznačili.

Širenje i promicanje ljudskih vrijednosti

Jedna od istaknutih karakteristika budizma i ona koja je nesumnjivo bila ključ za njegovo fantastično usvajanje u cijelom svijetu su ljudske vrijednosti koje je znao širiti. Promicanje dobrote, na primjer, jedan je od stupova na kojima je to filozofija.

Meditacija, način smirivanja uznemirenosti uma

Još jedna od potpora budizma je meditacija, jer će upravo kroz ovu praksu biti moguća transformacija o kojoj se neprestano govori ...

Za budizam život nije statički Umjesto toga, ona je u stalnoj modifikaciji i ono što meditacija pokušava pokušati iskoristiti to neprestano prolazak i tako biti u mogućnosti poboljšati život onih koji je prakticiraju.
Meditacija je nesumnjivo odlučujući čimbenik koji je budizam razvio da djeluje na naš uznemireni um.

Redovitom meditacijom moguće je postići pozitivna, mirna mentalna stanja koja nam omogućuju koncentraciju na ono što je važno, uzmi savjest dragocjenog što nas okružuje i kako bismo mogli u potpunosti uživati ​​u emocije i od osjećaji koji zauzimaju život, poput ljubavi, prijateljstva, među glavnima.

Ali ne samo da vam meditacija omogućuje da budete bolji sa sobom, već i proširuje tu dobrobit na vaš odnos s drugima i život općenito.

Prateći meditaciju, budizam također predlaže ostvarivanje socijalnog rada i promicanje ljudski razvoj na svim razinama, intelektualnoj, emocionalnoj, duhovnoj i kulturnoj.

Razlike s velikim monoteističkim religijama

Glavna razlika koju budizam pronalazi s drugim religijama poput židovstva, kršćanstva ili čak islama je u tome što u ovom slučaju Buddha nije bog, biće s natprirodnim karakteristikama ili čak prorok, ali upravo suprotno, to je običan čovjek koji ima određenu vrstu vjerovanja.

Druga razlika u odnosu na gore spomenute religije je ta što budizam ne manifestira niz postulata o svom tvorcu, niti su njegova učenja diktirana kao neku vrstu dogme, ali u tom smislu opet postoji još jedan uzorak apsolutne slobode koji vodi i motivira ovu religiju ili struju, jer će oni biti vrlo sljedbenici, praktičari budizma, koji prvo moraju sami provjeriti učenja, a zatim ih internalizirati i osjetiti kao vlastiti.

Suzbijanje u biću onih želja povezanih s vitalnim nezadovoljstvom

Glavni cilj, uloga i obrazloženje budizma je potiskivanje u biću onih želja povezanih s vitalnim nezadovoljstvom, koju promovira ono što je poznato kao tjeskobna čežnja, bila to želja, pohlepa ili bilo koja druga želja koja destabilizirati i to će naravno biti određena prepreka za pojedinca da postigne to stanje pune sreće o kojem smo govorili više.

Jednom kada pojedinac, očito slijedeći učenja Bude, dosegne apsolutno razumijevanje stvarnosti koja okružuje ga, kao i onu koja ima veze s bićem, situaciju koja je u ovom kontekstu poznata kao prosvjetljenje, protjerat će iz njegova misao sve one misli koje uzrokuju spomenuto vitalno nezadovoljstvo.

Nije organiziran kroz vertikalno organiziranu hijerarhiju

Druga značajna karakteristika budizma je ta da za razliku od drugih religija poput katoličanstva, nije organizirano kroz vertikalno organiziranu hijerarhiju, to jest, ne postoji vođa i maksimalni autoritet Katoličke crkve, kao što je to slučaj s Papom, ali u stvarnosti je vjerski autoritet vrši se i zadužen je za svete tekstove koje je napisao Buddha i njihova tumačenja kako od strane redovnika tako i redovnika. učitelji.

Teme u budizmu