Primjer sintaksičke analize

Sintaktička analiza je analiza odnosa i funkcija uspostavljenih različitim riječima u rečenici. Riječi su grupirane u jedinice nazvane fraze ili sintaktičke skupine. Izraz se sastoji od jezgre (najvažnije riječi koja joj daje glavnu funkciju) i drugih riječi koje su oko jezgre grupirane kao dopune ili modifikatori.

Ove grupacije ili fraze ispunjavaju neke sintaktička funkcija unutar rečenice. Na taj način, u a sintaktička analiza bit će navedeno sljedeće:

1. Analiza funkcije koju svaka riječ ispunjava u odnosu na ostale riječi u rečenici i koju funkciju obavlja unutar fraze kojoj pripada.
2. Analiza kojih se fraza tvori u rečenici.
3. Analiza sintaktičke funkcije koju izvršava svaka od fraza.

Vrste sintaktičkih funkcija

Fraze u rečenicama ili iskazima mogu izvršavati bilo koju od sljedećih sintaktičkih funkcija:

• Predmet
• Predikat
• Atribut
• Izravna nadopuna
• Neizravni kompliment
• Slučajna dopuna (o vremenu, mjestu, načinu, namjeni, tvrtki, uzroku, instrumentu, količini, potvrdi, odbijanju ili koncesiji).
• Dodatak za agent
• Predikativni dodatak
• Dodatak režimu
• Dopuna imena
• Dopuna pridjeva
• Prilog dopuna

Vrste fraza u rečenicama

Riječi se mogu grupirati u bilo koju od sljedećih fraza:

1. Imenični izraz. Ova vrsta fraze je ona koja, na primjer, ima imenicu kao jezgru susjedova kuća (kuća je srž), njegov roman (roman je srž), tratinčice (tratinčice je srž).
2. Prijedlog fraza. Ova je fraza ona koja kao jezgru ima prijedlog; prijedlog je na primjer fraza plavooka je srž), rukama (sa je srž), među svim svojim prijateljima (Ući je srž).
3. Glagolska fraza. Ova vrsta fraze je ona koja ima glagol, na primjer, jezgru pogledajte ovo (pogledajte je srž), Moram ti reći nešto važno (imam je srž), Jeste li studirali matematiku? (vi ste učili je srž).
4. Adverbijalna fraza. Ova vrsta fraze je ona koja ima prilog, na primjer, jezgru daleko (daleko je srž), blizu tebe (blizu je srž).
5. Adjektivna fraza. Ova fraza ima kao jezgru pridjev, na primjer crvena od srama (crvena je srž), vrlo važno (važno je srž), sretna što te vidim (sretan je srž).

17 Primjeri raščlanjivanja

1. "Soba je vrlo čista": soba (članak) (imenica) je (glagol) vrlo (prilog) čista (pridjev).

• Analiza riječju: (određujuća) soba (jezgra imenske fraze) je (jezgra glagolske fraze) vrlo (dopuna pridjeva) čista (jezgra pridjevske fraze).
• Analiza fraze: soba (imenska fraza) je vrlo čista (glagolska fraza); vrlo čist (pridjevska fraza).
• Sintaktičke funkcije: soba (subjekt) je vrlo čista (imenski predikat); je (predikatna jezgra) vrlo čist (atribut).

2. "Ove naušnice koštaju dvjesto pesosa": Ove (demonstrativni članak) arte (imenica) koštaju (glagol) dvjesto (pridjev s brojevima) pesos (imenica).

• Analiza riječju: Ove (odrednice) naušnice (jezgra imenske fraze) koštaju (jezgra glagolske fraze) dvjesto (odrednica) pezosa (jezgra imenske fraze).
• Analiza fraze: ove naušnice (imenska fraza) koštaju dvjesto pesosa (glagolska fraza); dvjesto pezosa (nominalna fraza).
• Sintaktičke funkcije: ove naušnice (tema) koštaju dvjesto pezosa (verbalni predikat); koštaju (jezgra predikata) dvjesto pesosa (posredna dopuna).

3. "Posao će se preseliti na sjever grada": (članak) posao (imenica) premjestit će se (zamjenica) (glagol) u (zamjenicu + pril.) sjeverno (imenicu) od (prijedloga) grada (članaka) (imenicu).

• Analiza riječju: (odrednica) posao (jezgra fraze) premjestit će se (dopuna glagola) (jezgra glagolske fraze) u (srž fraze prijedložna fraza) središte (jezgra imenske fraze) grada (jezgra prijedložne fraze) grada (koji određuje) (jezgra).
• Analiza fraze: posao (imenska fraza) preselit će se na sjever grada (glagolska fraza); sjeverno od grada (prijedložna fraza); grada (prijedložna fraza); grad (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: posao (subjekt) preselit će se na sjever grada (verbalni predikat); prevest će (predikatna jezgra); sjeverno od grada (posredna dopuna mjesta); grada (dopuna imena).

4. "Mirna nosi srebrni lanac": Mirna (vlastita imenica) nosi (glagol) (neodređeni članak) lanac (imenica) od (prijedloga) srebra (imenica).

• Analiza riječju: Mirna (sintaksička jezgra) nosi (verbalnu sintaksičku jezgru) (odrednični) lanac (sintaktičku jezgru) srebra (prijedlošku sintaktičku jezgru).
• Analiza fraze: Mirna (imenska fraza) nosi srebrni lanac (glagolska fraza); srebrni lanac (imenska fraza); srebro (prijedložna fraza).
• Sintaktičke funkcije: Mirna (subjekt) nosi srebrni lanac (glagolski predikat); nosi (predikatna jezgra) srebrni lanac (izravni predmet); srebro (dodatak imenu).

5. "Film priča nemoguću ljubavnu priču": (Definitivni članak) pripovijeda (glagol) (neodređeni članak) priča (imenica) o (prijedlogu) ljubavi (imenica) nemoguća (pridjev).

• Analiza riječju: (Determinantni) film (sintaksička jezgra) pripovijeda (glagol) (determinanti) film (sintaktička jezgra) ljubavi (sintaksička jezgra prijedloga) ljubavi (sintaktička jezgra) nemoguća (kvalificirajuća).
• Analiza fraze: Film (imenska fraza) priča ljubavnu priču (glagolska fraza); ljubavna priča (imenska fraza); nemoguće ljubavi (prijedložna fraza); nemoguća ljubav (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Film (subjekt) govori o nemogućoj ljubavnoj priči (verbalni predikat); pripovijeda (srž predikata) nemoguću ljubavnu priču (izravni objekt); nemoguće ljubavi (dodatak imenu); nemoguće (dodatak imenu).

6. "Poslali su mi obavijest poštom": Meni (zamjenici) meni (zamjenici) poslali su (glagol) obavijest (neodređeni članak) (imenica) (zamjenicom) poštom (imenica).

• Analiza riječju: Meni (prijedloškom jezgru) meni (sintaktičkom jezgru) meni (sintaktičkom jezgru) poslali su (verbalnom sintaktičkom jezgru) (odrednica) obavijest (sintaktička jezgra) poštom (prijedložna sintaktička jezgra) poštom (jezgra sintaksički).
• Analiza fraze: Obavijest mi je poslana (prijedlozna fraza) (imenska fraza) e-poštom (glagolska fraza); obavijest (imenska fraza); putem e-maila (prijedložna fraza); e-pošta (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: A ja (neizravni objekt) ja (verbalni objekt); poslana (predikatna jezgra) obavijest (izravni objekt); putem e-pošte (verbalni dodatak); elektronički (dodatak imenu). Predmet ove rečenice je implicitan (oni).

7. "Ove su godine pobijedili u natjecanju u mačevanju": Oni (osobna zamjenica) pobijedili su (glagol) na natjecanju (određeni članak) (imenica) (prijedloga) mačevanja (imenica) ove (odrednice) godine (imenica).

• Analiza riječju: Oni (nominalna sintaktička jezgra) pobijedili su (verbalna sintaksička jezgra) u (odredničkoj) konkurenciji (sintaktička jezgra nominalno) (prijedložne sintaktičke jezgre) ograde (sintaktička jezgra) ove (odrednice) godine (sintaktička jezgra nominalni).
• Analiza fraze: Oni (imenska fraza) pobijedili su ove godine u natjecanju u mačevanju (glagolska fraza); natjecanje u mačevanju (imenska fraza); mačevanje (prijedložna fraza); ove godine (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Oni (subjekt) su ove godine pobijedili u natjecanju u mačevanju (verbalni predikat); pobijedili su (jezgra predikata) u natjecanju u mačevanju (izravni objekt); ograda (dopuna imena); ove godine (posredna dopuna vremena).

8. "Ne igraj se s mojim osjećajima": Nemojte se (prilog) igrati (glagol) s (prijedlogom) mojim (prisvojnim pridjevom) osjećajima (imenica).

• Analiza riječju: Nemojte se (verbalni modifikator negacije) igrati (verbalna sintaksička jezgra) s (prijedloškom sintaksičkom jezgrom) mojim (odredničkim) osjećajima (nominalnom sintaktičkom jezgrom).
• Analiza fraze: Nemoj se (priloška fraza) igrati mojim osjećajima (glagolska fraza); s mojim osjećajima (prijedložna fraza); moji osjećaji (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Ne igrajte se s mojim osjećajima (verbalni predikat); igrate (jezgra predikata); s mojim osjećajima (dodatak prehrani). Predmet rečenice je implicitan (tvoj).

9. "Vatrogasci su požar brzo ugasili." (Određeni član) vatra (imenica) je (glagol) brzo ugasio (glagol u participu) (prijedlog) (određeni član) vatrogasci (imenica) (prilog).

• Analiza riječju: Požar (odrednicu) (nominalna sintaktička jezgra) ugasio je (verbalna sintaktička jezgra) od strane (jezgra prijedložna sintaksička) (odrednica) vatrogasci (sintaktička jezgra) odmah (modifikator verbalni).
• Analiza fraze: Vatru su vatrogasci odmah ugasili (glagolska fraza); od strane vatrogasaca (prijedlog fraza); odmah (priloška fraza).
• Sintaktičke funkcije: Vatru su vatrogasci odmah ugasili (pacijent) (predikat); od strane vatrogasaca (dodatak agentu); odmah (način snap).

10. "Naša će djeca stići kasnije": Naša (prisvojna pridjevska) djeca (imenica) stići će (glagol) kasnije (prilog količine) kasno (prilog načina).

• Analiza riječju: Naša (determinantna) djeca (nominalno sintaktičko jezgro) stići će (verbalna sintaksička jezgra) kasnije (modifikator količine) kasno (adverbijalno sintaktičko jezgro).
• Analiza fraze: Naša djeca (imenska fraza) stići će kasnije (glagolska fraza); kasnije (priloška fraza).
• Sintaktičke funkcije: Naša djeca (subjekt) stići će kasnije (verbalni predikat); stići će (predikatna jezgra) kasnije (nadopuna vremena).

11. "Igru je pobijedio početnik." Igra (imenica određenog članka) (glagol) pobijedila je (glagol u participu) (prijedlog) početnik (imenica) (određeni članak).

• Analiza riječju: Igru (determinanta) (imenicko sintaksičko jezgro) (verbalno sintaksičko jezgro) pobijedio je (prijedložni sintaksički kernel) (determinator) početnik (sintaktičko jezgro).
• Analiza fraze: Igru (imenska fraza) dobio je početnik (glagolska fraza); od strane početnika (prijedložna fraza).
• Sintaktičke funkcije: Igru (strpljivi subjekt) dobio je početnik (predikat); od strane početnika (dodatak).

12. "Ujutro sam se osjećao jako loše": Ja (nenaglašena zamjenica) osjećao sam se (glagol) vrlo (prilog količini) loše (prilog načinu) sutra (prijedlog) (članak) sutra (imenica).

• Analiza riječju: Ja (povratna glagolska dopuna) osjećao sam se (glagolska sintaktička jezgra) vrlo (modifikator količine) loše (jezgra adverbial syntactic) u (prijedložna sintaksička jezgra) sutra (odrednica) (sintaksička jezgra nominalni).
• Analiza fraze: Osjećao sam se jako loše ujutro (glagolska fraza); vrlo loše (priloška fraza); ujutro (prijedložna fraza); jutro (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Ujutro sam se osjećao jako loše (propovijedao); vrlo loše (snap način) ujutro (snap vrijeme).

13. "Kupili su bocu vina da proslave pobjedu": Kupili su (glagol) bocu (neodređenog članka) bocu (imenicu) vina (prijedloga) vina (imenicu) za (prijedlog) kako bi proslavili (glagol) pobjedu (članka) (imenica).

• Analiza riječju: Kupili su (predikatna jezgra) bocu (modifikator) boce (sintaktička jezgra) vina (prijedložna sintaktička jezgra) vina (jezgra imenica sintaksička) za (prijedložna sintaksička jezgra) slaviti (dopuna glagola) pobjedu (odrednicu) (sintaksička jezgra nominalni).
• Analiza fraze: Kupili su bocu vina za proslavu (glagolska fraza); boca vina (imenska fraza); od vina (prijedložna fraza); slaviti pobjedu (prijedložna fraza); pobjeda (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Kupili su bocu vina kako bi proslavili pobjedu (propovijeda se); boca vina (izravna nadopuna); od vina (dopuna imena); slaviti (posredna dopuna).

14. "Iz tog smo razloga odlučili nastaviti": Prema (prijedlogu) tom (pokaznom pridjevu) razlog (imenica) odlučujemo (glagol) nastaviti (glagol u infinitivu).

• Analiza riječju: Po (prijedloškoj sintaksičkoj jezgri) tom (determinantnom) razlogu (nominalna sintaktička jezgra) odlučujemo (predikatna jezgra) nastaviti (dopuna glagola).
• Analiza fraze: Iz tog razloga (prijedložna fraza); taj razlog (imenska fraza); Odlučili smo nastaviti (glagolska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Iz tog smo razloga odlučili nastaviti (predikat); iz tog razloga (dopuna uzroka); nastaviti (izravni objekt).

15. "Žive daleko odavde": Oni (zamjenica) žive (glagol) daleko (prilog) od (prijedloga) ovdje (prilog).

• Analiza riječju: Oni (nominalna sintaksička jezgra) žive (verbalna sintaksička jezgra) daleko (adverbijalna sintaktička jezgra) ovdje (nexus) ovdje (adverbijalni dodatak).
• Analiza fraze: Oni (imenska fraza); žive daleko odavde (glagolska fraza); daleko odavde (priloška fraza); odavde (prijedložna fraza).
• Sintaktičke funkcije: Oni (subjekt) žive daleko odavde (predikat); daleko odavde (verbalna dopuna); odavde (dopunski prilog).

16. "Ostalo je još puno toga za naučiti": Te (nenaglašena zamjenica) puno nedostaje (glagol) (količinski prilog) za (prijedlog) za učenje (infinitivni glagol).

• Analiza riječju: Mnogo vam nedostaje (glagolska dopuna) (verbalna sintaksička jezgra) (adverbijalna sintaksička jezgra) pomoću (prijedložne sintaktičke jezgre) učite (nadopunjavate).
• Analiza fraze: Morate puno naučiti (glagolska fraza); mnogo naučiti (priloška fraza); naučiti (prijedložna fraza).
• Sintaktičke funkcije: Morate još puno naučiti (predikat); te (verbalna dopuna); mnogo za naučiti (izravni objekt); za učenje (dopunski prilog).

17. "Djeca preskaču konop u parku": (Određeni član) djeca (imenica) preskaču (glagol) uže (članak) uže (imenica) u parku (prijedlog) (određeni članak) (imenica).

• Analiza riječju: Djeca (odrednica) (nominalna sintaksička jezgra) preskaču (verbalna sintaktička jezgra) konopac (odrednica) (imenica sintaksičko jezgro) u (prijedloškom sintaksičkom jezgru) parku (odrednica) (sintaktičko jezgro nominalni).
• Analiza fraze: Djeca (imenska fraza); konopac za skakanje u parku (glagolska fraza); uže (imenska fraza); u parku (prijedložna fraza); park (imenska fraza).
• Sintaktičke funkcije: Djeca (subjekt) skaču konop u parku (predikat); uže (izravna nadopuna) u parku (mjesto nadopuna).