Karakteristike pretkolumbovske književnosti

Pretkolumbovska književnost bavi se kulturnim, vjerskim i hijeroglifskim zbirkama kulture pretkolumbijske Amerike, gdje su izrazili svoje osjećaje, priče, mitologiju i religija.

Treba pojasniti da je između obilježja pretkolumbovske književnosti, istaknut će različite eksponente ili točke podrijetla informacija, ali u tom smislu mora se razjasniti u vezi s Popol Vuh i knjigama Chilan Balam, nego naporima katoličkih misionara koji su stigli s osvajačima, koji su u svojoj želji da izbjegnu potpuno uništenje ove kulture koju neki Španjolci smatraju štetnom.

To podrazumijeva intervenciju i sastavljanje misionara, gubeći u određenoj mjeri autohtonu autentičnost, ali bez gubitka zastupljenosti pretkolumbovske autohtone kulture koja se temelji na običajima i informacijama pretkolumbijski.

Karakteristike pretkolumbovske književnosti:

Izvori.- Izvore pretkolumbovske literature možemo smatrati između ostalog:

• Kodeksi
• Tradicionalne priče
• Knjige
• Arheološki nalazi
• Uporaba i običaji itd.

Izvori su sva podrijetla i procesi koji su omogućili održavanje ili obnovu literature pretkolumbijske u cijeloj Americi, tako da možemo kulturološki navesti sljedeće:

1.- Astečka kultura.- Codex Borgia i Borbonicus, Codex Xolotl, Pjesme koje se pripisuju Nezahualcoyotlu, kamenu sunca.

Codex borgia (Codex Yoalli Ehcatl) .- Napravljen je od preplanule kože i izražava vrstu autohtonog pisma, a preimenovan je u Yoalli Ehcatl, a i danas se sumnja da je podrijetlom iz Nahuatla.

Govori o simbolima proricanja, uglavnom se čita zdesna nalijevo, iako se ovaj dio čita slijeva udesno.

Xolotl.- Ovo je kodeks koji govori o bogu koji je imao mnogo personifikacija, bio sposoban za tranzit u podzemlje i poznato je da je bio bog koji je pobjegao od smrti.

Nezahualcóyotl (gladni kojot).- Ovo je bio vladar i pjesnik koji je zaslužan za niz poznatih pjesama. Rođen je i umro prije dolaska Španjolaca.

Sunčev kamen (Aztečki kalendar) .- Ovo je zaštita u kojoj su izražene astečke kozmogonske teorije i u kojoj se pokazuje preciznost i jezici do kojih su došli Asteci.

2.- kultura Maja.- U ovoj kulturi pojavilo se ono što su nazivali zabranjenim tekstovima. U ovoj kulturi mogu se spomenuti sljedeći izvori:

• Spomenik Sololá (anali Cakchiquelesa).- Ovo je dokument napisan na jeziku zvanom kaqcchikel, koji iznosi dio mitologije, osvajanja i sukcesija do dolaska Španjolaca.
• Chilam Balam.- Ovo je spis domorodaca koji su, pod jasnim utjecajem osvajača, prikupili informacije koje su to bile smatra se da potječu iz usmenih predaja, koje su napisane, ali na koje su misionari već utjecali evangelizatori.
• Popol Vuh.- Ova knjiga kompilacija je narativa koji izražavaju situacije i pojave koje su se dogodile u dijelu Maja u trenutnom stanju Chiapasa i zemlje iz Gvatemale (vjeruje se da ga je bilo u Quichéu), navodno je ovaj dokument napisala domorodac koji je već obrazovan, ali poznato je da već postoji U ime misionara i svećenika, koji su svoju intervenciju ostavili reflektiranom, neki autohtoni ljudi inzistiraju da je ova knjiga u potpunosti autohtono.
• Robinal Achi (kazališna predstava)

3.- Kultura Inka.- U ovoj kulturi također postoje podaci o intervenciji misionara, što se dogodilo s “Ollantay”.

• Ollantay (Drama na španjolskom, napisana nakon s. XVI) .- Poznato je da je ovaj tekst napisan uz intervenciju svećenika, ali procjenjuje se da je napisan na temelju usmeno prenošene popularne kulture i da je prilagođen kazalištu.
• Uska Paukar.- Ovaj su tekst jasno napisali kroničari i svećenici, ali poznato je da ima podataka izravno povezani s prethodnicima Cuzca u Peruu, ti su tekstovi objavljivani do stoljeću XVIII.
• Atahualpa tragedija o njegovom kraju.- Ovo je priča o posljednjem vladaru Inka, kojeg su osvajači pogubili zbog komplicirana zavjera oko blaga i zlata uskraćena španjolskoj kruni, koja je na kraju pogubljena klub.

Kultura.- Ova kultura u potpunosti izražava kulturu i mnoge postojeće običaje u autohtonoj kulturi, koji su postojali prije, za vrijeme i nakon dolaska Španjolci, kojima su u potpunosti pomagali neki misionari koji su, suprotno većini misionara, smatrali prikladnim održati naslijeđe ovoga Kultura.

Pokazuje njihove osjećaje i tradiciju, izražavajući u velikoj većini ratoboran i izuzetno religiozan čin, gdje su obavljali obrede komplicirano, također pokazuje kulturu domorodaca u znanostima, posebno astronomskim, budući da kamen sunca izražava predviđanja vrlo precizno.

Numeracija.- Mogli su doći do teorije broja nula, formulirali su vlastite načine vođenja svojih računa i imali su računalne sustave.

Stipendija.- Postojale su specijalizirane škole za svaku vrstu pojedinca, za bogate ljude, siromašne ljude, žene ili muškarce.

Poezija.- Iako u autohtonoj kulturi nije bilo romana ili drugih žanrova, poezija je postojala i bila je jako razvijena, nema mnogo izravnog pisanja, ali usmenom predajom i urezivanjem u kodekse i spomenike, neki su se mogli istaknuti, od raznih autora, među kojima se ističu Nezahualcóyotl.