20 Primjeri nepravilnih razlomaka

S obzirom na razlomci kao proporcionalni odnosi između dva broja uspostavlja se diferencijacija između onih koji premašuju jedinstvo, tzv nepravilni razlomcii oni koji nemaju, koji su njihovi. Na primjer: 4/3, 21/11, 50/18.

Karakteristike nepravilnih razlomaka

U nepravilnim razlomcima brojnik (broj koji je na vrhu u razlomku) uvijek je veći od njegovog nazivnika (onog na dnu), pa se može izraziti i kombinacijom između cijeli broj a drugi razlomak i manji od 1.

Govori se o 'kombinacija', Jer se u pisanom obliku pojavljuju na taj način: cijeli broj i s desne strane razlomak. Iako bi između njih formalno trebao biti napisan znak '+', to se obično ne radi.

Ti brojevi sastavljeni od cjeline i razlomka nazivaju se mješovitim brojevima, a često ih se može vidjeti na natpisima trgovina koje prodaju proizvode po težini.

Primjerice, u sladoledariji rijetko tko odluči naručiti 5/2 kilograma sladoleda (a još manje u veći omjer, kao što je 10/25), ali sigurno će tražiti 2 ½, to jest, „dvije i pol kile“ smrznuto.

Vježba pretvoriti nepravi razlomak u mješoviti broj je jednostavno: brojilac morate razložiti na takav način da je djeljiv nazivnikom dajući kao rezultira cijelim brojem (u primjeru 4/2 = 2), preostali razlomak (u ovom slučaju ½) bit će razlomak.

Za potrebe matematičke analize beskorisno je izražavati nepravilan razlomak kao što je broj jedinica koje ima i manji količnik od jedne, jer je svaki važan broji odvojeno: operacije između razlomaka, kao i one koje kombiniraju razlomke i cijele brojeve, puno su lakše dok radite s razlomcima nepropisno.

Dok su operacije između pravilni razlomci a nepropisno se provode na isti način, postoje određene diferencijalne karakteristike u jednom i drugom slučaj, kao što je činjenica da množenje između nepravilnih razlomaka rezultira razlomkom nepropisno.

Dok podjela između nepravilnih razlomaka točno ovisi o tome koji se broj stavlja kao dividenda (brojnik), a koji kao djelilac (nazivnik): ako je prvi veći od drugog, tada će to biti nepravi razlomak, dok ako je drugi veći, bit će pravilan razlomak.

Poseban slučaj nepravilnih razlomaka su oni koji rezultirati podjelom u kojoj nema ostatka, to jest onaj u kojem je brojnik višekratnik nazivnika, a zatim je cijeli broj: ti su poznati kao prividni razlomci.

Primjeri nepravilnih razlomaka

Evo nekoliko primjera nepravilnih razlomaka:

1. 4/3
2. 21/11
3. 50/18
4. 100/17
5. 10/9
6. 23/8
7. 33/4
8. 21/9
9. 72/33
10. 41/8
11. 11/10
12. 3/2
13. 17/7
14. 6/5
15. 41/5
16. 100/99
17. 414/200
18. 121/100
19. 77/10
20. 32/9