100 primjera atoma

S imenom atom minimalna jedinica koja tvori materija a to još uvijek ima svojstva kemijski element kojoj pripada. Na primjer: aluminij, željezo, jod. Atom je osnovna čestica sve poznate materije i prisutan je u svim stvarima: u živa bića i u neživim predmetima.

Atom se često karakterizira kao a nedjeljiva jedinica, ali to nije zbog nemogućnosti atoma da se podijeli, već bi u slučaju dijeljenja izgubio kemijska svojstva kemijskog elementa kojem pripada: atom se u stvarnosti sastoji od još manjih čestica: subatomskih.

Sastav atoma

Doista, sastav atoma uključuje središte sastavljeno od jezgre koja sadrži protone i neutrone i nekoliko slojeva ili razina energije oko ove jezgre koja sadrži najmanje subatomske čestice atoma, elektroni.

Dok elektroni imaju negativan naboj, protoni imaju isti električni naboj, ali pozitivan i neutronima nemaju naboj. Rutherford je predložio jedan od atomskih modela koji objašnjava postojanje pozitivnih naboja u jezgri atoma i negativnih naboja smještenih u orbitama oko nje. Kroz ovaj model bilo je moguće objasniti (iako s određenim ograničenjima) uniju atoma koja nastaje

kemijski spojevi.

Svojstva atoma

Atom ih uvijek ima Svojstva, koji su korisni za razumijevanje načina na koji se distribuiraju kada tvore različite kemijske spojeve. Atom uvijek ima atomski broj (predstavljen slovom Z) koji predstavlja broj protona sadržanih u jezgri, koji je jednak onome koji ima elektrona oko. Također ima maseni broj, predstavljen slovom A, koje se odnosi na zbroj protona i neutrona koje atom sadrži u svojoj jezgri.

Klasifikacija atoma

Postoje različite klase kemijskih elemenata. Najčešća klasifikacija je ona provedena u periodni sustav elemenata elemenata koji pored ostalih svojstava organizira i klasificira kemijske elemente prema njihovom atomskom broju.

Svi atomi s istim atomski broj pripadaju istom kemijskom elementu. S druge strane, atomi koji imaju različitu količinu neutrona, ali jednak broj protona (atomski broj), nazivaju se izotopima. Na primjer, vodik ih ima tri izotopi prirodni atomi: protium ¹H (s protonom u jezgri i elektronom u orbiti), deuterij ²H (s protonom i neutronom u jezgri i elektronom u njenoj orbiti) i tritij ³H (s jednim protonom i dva neutrona u jezgri i jednim elektronom u njenoj orbiti). Ali sva tri izotopa pripadaju istom kemijskom elementu, vodiku.

Povijest atomske teorije

The atomska teorija, koji uključuje atome kao minimalnu jedinicu građe tvari, postoji od antičke Grčke.

1803. god. John Dalton predložio je atomski model koji je pokazao da se spajanje atoma u kemijske spojeve provodi kroz određene definirane proporcije svakog od njih. John Thomson je sa svoje strane odredio pozitivni i negativni naboj i konformaciju ioni oba znaka. Sljedeći koji je predložio atomski model bio je Rutherford, koji je po prvi puta definirao pozitivnu atomsku jezgru i orbite na kojima se nalaze elektroni. Tada je Bohr predložio model koji kaže da se elektroni ne nalaze u svim orbitama ili razinama energije, već da postoje dopuštene i zabranjene razine energije.

Modeli su se slijedili sve do trenutnih studija iz Kvantna teorija, uglavnom orijentirana na polja. Očito je sigurno da je struktura atomske jezgre i čestica koje je čine mnogo složenija od tradicionalne elektroničke strukture atoma.

Primjeri atoma

Evo popisa primjera kemijskih elemenata u periodnom sustavu za koje postoji određeni broj atoma koji čine njihove izotope:

Slijedite sa: