10 primjera društvenih činjenica

The društvene činjenice, prema sociologiji i antropologiji, one su ideje koje reguliraju ponašanje koji su generirani iz društva i koji su izvan pojedinca, prisilni i kolektivni. To je, dakle, ponašanje i misli koje društveno nameće zajednica. Na primjer: pljesak nakon funkcije, državnih udara, izbora.

Ovaj je koncept smislio francuski sociolog Emile Durkheim 1895. i pretpostavlja oblik modifikacije unutrašnjosti svakog subjekta, prisiljavajući ga da osjeća, misli i djeluje na određeni način, slično zajednici.

Subjekt se, međutim, može tome suprotstaviti kolektivni mandat, jačajući tako svoju unutrašnjost i svoju individualnost, kao što to čine umjetnici. Međutim, prekid društvenih činjenica može imati posljedice na njih, poput cenzure drugih ili, ovisno o društvu i činjenici, neodobravanja i kažnjavanja.

Vrste društvenih činjenica

Društvena činjenica može se klasificirati u tri kategorije:

Te su društvene činjenice uvijek poznate svim članovima zajednice, podijeljene ili ne, i oni su postavljeni u odnosu na njih, za ili protiv, bez da se o njima mora prethodno raspravljati na bilo koji način put. Na ovaj način

proces se vraća natrag: društveni događaji utječu na ljude i ljudi generiraju i uvjetuju socijalnu dinamiku.

Konačno, s određene točke gledišta, svi aspekti ljudske subjektivnosti: jezik, religija, moralni, tradicijeTo su društvene činjenice koje pojedincu daju pripadnost zajednici.

Primjeri društvenih činjenica

1. Pljesak nakon izvedbe. Odobreno i promovirano socijalno ponašanje nakon djela neke prirode kolektivni je pljesak i savršen je i jednostavan primjer društvene činjenice. Ljudi koji prisustvuju znat će kada treba pljeskati i kako ih, bez da im to netko trenutno objašnjava, jednostavno ponese gomila. S druge strane, ne pljeskati bi se shvatilo kao gesta prezira prema tom činu.
2. Prijelaz katolika. Među katoličkom zajednicom križ je naučeni i nametnuti dio rituala, koji se ne provodi samo na kraju mise. ili na vrijeme koje naznači župnik, ali se događa i u ključnim trenucima svakodnevnog života: u prisutnosti lošeg Vijesti, kao gesta zaštite od impresivnog događaja itd. Nitko vam ne bi smio reći kada to treba učiniti, to je jednostavno dio naučenog osjećaja.
3. Nacionalizmi. Potiče se domoljubna žestina, predanost nacionalnim simbolima i druga ponašanja ljubavi prema domovini otvoreno od strane većine društava, kao odgovor na temeljni obrazac mišljenja prezira prema onome što jest vlastito ja. Oba aspekta, šovinizam (pretjerana ljubav prema nacionalnom) ili malinčizam (prezir prema svemu nacionalnom) čine društvene činjenice.
4. Izbori. Izborni procesi su temeljne društvene činjenice za republikanski život nacija, pa ih vlade nameću kao prekretnicu u političkom sudjelovanju često obvezno. Sudjelovanje u njima mogu, čak i ako ne podrazumijeva zakonske sankcije, biti odbijeni od drugih.
5. Demonstracije ili prosvjedi. Drugi oblik organiziranog sudjelovanja građana su prosvjedi koji se često rađaju iz percepcija maloljetnog pojedinca ili grupe, a zatim ustati da mobilizira i ojača senzacija za zajednica mase, ponekad ih tjerajući na nepromišljenost (bacanje kamenja na policiju), izlažući se represiji ili čak kršenju zakona (kao u pljački).
6. Ratovi i oružani sukobi. Nažalost, važna socijalna činjenica u povijesti čovječanstva su ratovi i sukobi. Ta prolazna stanja nasilja mijenjaju cjelokupni društveni, pravni i politički aparat nacija i obvezuju društva ponašati na određeni način: borilački i restriktivni, poput vojske, ili anarhična i sebična, kao u slučaj populacije zarobljeni u zoni sukoba.
7. Državni udari. Nasilne promjene vlasti vanjski su uvjeti pojedincima koji unatoč tome nameću određene osjećaje, na primjer radost i olakšanje prije svrgavanje diktatora, nade prije dolaska revolucionarne skupine na vlast ili depresije i straha kada, kada pokrenu vlade neželjeni.
8. Urbano nasilje. U mnogim zemljama s velikom marginom kriminalnog nasilja, poput Meksika, Venezuele, Kolumbije itd. visoke stope kriminalnih radnji društvena su činjenica jer mijenjaju način na koji se ljudi osjećaju, misle i djeluju često ih gurajući prema radikalnijim pozicijama i dopuštajući linče kriminalca ili stavove jednakog nasilja nad kojima oni odbiti.
9. Ekonomska kriza. Čimbenici ekonomske krize, koji drastično mijenjaju način komercijalne interakcije, jesu činjenice duboki utjecaj na emocionalnost (generiranje depresija, frustracija, bijes), mišljenje (traži se krivnja, pojavljuje se ksenofobija) i djelovanje (glasanje za populističke kandidate, konzumiranje manje itd.) pogođenih ljudi.
10. Terorizam. Djelovanje terorističkih ćelija u organiziranim društvima ima važan radikalizacijski učinak, čemu smo svjedočili u Europi rano 21. stoljeće: oživljavanje desničarskih nacionalizama, strah i prezir prema strancima, islamofobija, ukratko, razni osjećaji koji se pojedincu nameću ne samo zbog nasilnih postupaka ekstremista, već i iz čitavog medijskog diskursa oko.