Koje su faze ljudskog razvoja?

Kad razgovaramo o faze ljudskog razvoja, pozivamo se na različite faze kroz koje osoba prolazi od začeća do smrti i tijekom kojih se podvrgava svim vrstama promjena, kako u svom tijelu, tako i u svom umu. Na primjer:prenatalni stadij, fetalni stadij, stadij djetinjstva.

Te su faze u cijelosti ispunjene kod svih pojedinaca ljudska vrsta, bez mogućnosti bilo kakve iznimke, iako se specifične karakteristike mogu razlikovati ovisno o konkretnom slučaju. Tako će, primjerice, biti adolescenata s problemima akni, a drugi bez njih, ali nitko nikada neće moći preskočiti adolescenciju.

Treba reći i to proizvedene promjene u svakoj su fazi, kao i način suočavanja s njima, odlučujući i odlučujući čimbenici u sljedećim, pa djetinjstvo i mladost, kao početne faze, od najveće su važnosti u konačnom ustavu EU pojedinac. Život, shvaćen na ovaj način, niz je promjena koje ostavljaju svoj trag na nama do posljednjeg.

Sedam faza ljudskog razvoja

Faze ljudskog razvoja su sedam, a one su kako slijedi:

1. Prenatalna faza
   instagram story viewer
   . Ovo je prva faza ljudskog života, koja se naziva i intrauterina faza, budući da se odvija u majčinoj utrobi tijekom trudnoće. Stoga ova faza ide od oplodnje (spajanje spolnih stanica roditelja) i razvoja fetusa, do rođenja ili poroda.

Ova faza obično traje devet mjeseci i sastoji se od tri različite faze, i to:

1. Faza djetinjstva. Druga je faza u životu svakog čovjeka, ali prva izvan zadržavanja i zaštite majčinog tijela, djetinjstvo. Ide od trenutka porođaja do oko šeste godine života, kada djetinjstvo započinje kao takvo.
   Na početku ove faze pojedinac se naziva novorođenčetom, ima glavu nesrazmjernu tijelu i većinu vremena spava. Prepoznavanje njegovih motoričkih i senzornih sposobnosti tek započinje, pa predstavlja pokreti refleksi i automatski, poput sisanja majčinih grudi, također komunicira s vanjskim dijelom neselektivnim emocionalnim reakcijama (plakanjem).
   Kako vrijeme prolazi, dojenče uči kontrolirati svoje udove, sfinktere i hodati, kao i neke početke jezika.

1. Faza djetinjstva. Smještena između 6. i 12. godine života, ova se treća faza ljudskog razvoja podudara sa školovanjem pojedinca, odnosno njegovom sposobnošću da učenje i suživot s drugim pojedincima njegove dobi. U školi dijete kroz različite zaigrane i pedagoške mehanizme uči iskoristiti svoje mentalne, fizičke i socijalne sposobnosti.
   U ovoj fazi, osjećaj dužnosti, ljubavi prema sebi, Poštujem za druge i za druge, kao i sposobnost razlikovanja stvarnog i imaginarnog. To je ključna faza u formiranju psihe pojedinca, pa se dijete pokušava zaštititi što je više moguće od štetnih utjecaja društva.
2. Faza adolescencije. Ova četvrta faza ljudskog života započinje na kraju djetinjstva, oko 12. godine, a završava ulaskom u mladost, oko 20. godine. Za to ne postoje precizna ograničenja, jer se ona razlikuje ovisno o pojedincu: ali ulazak u pubertet uzima se kao jasan početak adolescencije, odnosno spolnog sazrijevanja pojedinca.
   Iz tog je razloga adolescencija možda jedna od ljudskih faza koja predstavlja najznačajnije tjelesne i emocionalne promjene. Spolni se razvoj očituje kroz fizičke promjene:

Kao i društvene i emocionalne promjene:

Ova je faza ključna u procesu otkrivanja sebe i svijeta koji ga okružuje, kao i sentimentalnog života i vrijednosti što će potom pojedinca voditi u odraslu dob.

1. Omladinska pozornica. Mladost se naziva prvom fazom zrelosti ili ranom zrelošću, u kojoj je pojedinac već zreo spolno i prevladao je adolescenciju, spreman započeti samoodgovoran život ona sama. Općenito se smatra da su mladi između 20 i 25 godina, iako ti parametri nisu fiksni.
   Tijekom mladosti pojedinac je svjesniji tko je i odlučniji je prema onome što želi u životu, čak i ako nema emocionalnu ravnotežu tipičnu za zrelost. To je faza opsežnog učenja, koju više ne ometa dinamika rasta, u kojoj rad i društveni život obično zauzimaju privilegirano mjesto.
2. Faza zrelosti. Normalno najduži stupanj ljudskog razvoja započinje nakon 25. godine, s kraj mladosti i traje do ulaska u starost ili starost, oko 60 godine. Smatra se da je odrasla osoba u punini svojih psihičkih, fizičkih i biološki, tako da je u ovoj fazi želja za očinstvom i utemeljenjem a obitelj.
   Najveća vitalna izvedba sadržana je u ovoj fazi koja, iako sadrži sav otisak pozornice formacija, to je ujedno i faza u kojoj pojedinac teži postizanju više ili manje mira sa sobom i sa svojim odredište. Očekuje se da će odrasla osoba imati emocionalnu kontrolu i vitalno raspoloženje koje nije posjedovala u prethodnim fazama.

1. Stadij starosti. Posljednja faza ljudskog života, koja započinje oko 60. godine života i traje sve do smrti. Odrasli u ovoj fazi nazivaju se "starješinama" i obično su na kraju obiteljskog lanca kojem prenose svoja vitalna učenja i učenja. To je faza opadanja fizičkih i reproduktivnih sposobnosti, iako se procjenjuje da je količina tjelesni i intelektualni razvoj prethodnih faza utjecati će na veću ili manju stopu slabosti starac. Bolesti, tjelesne bolesti i nezainteresiranost za opći život (u korist sjećanja na prošlost) karakteristične su za ovu fazu umirovljenja.
   U nekim slučajevima ovaj fizički pad može spriječiti normalan život, dok u drugima jednostavno vodi do sebičnije, ekscentričnije i odvojenije osobnosti.

Slijedite sa: