10 primjera završnih pasusa

Završni odlomci

The završni paragrafi su oni odlomci koji se nalaze na kraju teksta i koji obično funkcioniraju kao sinteza ili zaključak teme. Ovi se odlomci koriste u monografije, na eseji, na argumentirani tekstovi i u drugim vrstama tekstova.

Odlomak je jedinica teksta koja se sastoji od jedne ili više rečenica, koje počinju velikim slovom i završavaju s novi stavak. Tekstovi su organizirani na način da se svaki odlomak bavi središnjom idejom. U slučaju završnih odlomaka, glavna ideja je sažeti i dati smisao tekstu.

Završni odlomci obično počinju s sumarni konektori (na primjer: ukratko, na način zatvaranja, završiti) ili sa zaključni konektori (na primjer: u zaključku, završiti, zaključiti).

Nadalje, ovi odlomci imaju posebnu strukturu:

Primjeri zatvaranja pasusa

1. Ukratko, treba nešto učiniti kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje. Kako je objašnjeno, posljedice su porast temperatura, porast razine mora, smanjenje biološke raznolikosti, suše, poplave i zdravstveni problemi ljudi. Ako se uskoro ne poduzme nešto, sljedeće generacije morat će živjeti na planetu s mnogo problema.
instagram story viewer
2. Zaključno, društvene mreže imaju i negativne i pozitivne aspekte. S jedne strane, ljudi su više izloženi krađi podataka, njihova prekomjerna upotreba može uzrokovati nedostatak koncentracije i izolacije te su platforme na kojima kruži puno lažnih informacija. S druge strane, društvene mreže omogućuju mnogima da saznaju stvari koje inače ne bi znali, za koje su korisne da su ljudi u kontaktu s ljudima koje ne viđaju na dnevnoj bazi i bitni su za trgovinu određenim proizvodi. Stoga se preporuča da ih koristite, ali pažljivo.
3. Ukratko, postoje dvije mogućnosti pokretanja tužbe. Prvi je da osoba podnese izjavu na sudu. Drugi je da odvjetnik pripremi tužbeni zahtjev s tužiteljem, a zatim ga iznese na sudu. Treba napomenuti da, iako su obje opcije izvedive, bolje je angažirati odvjetnika za rješavanje ovakvih situacija.
4. Da zaključimo, ne postoji bolja metoda istraživanja, ali ovisi o vrsti istraživanja koje se radi. Induktivna metoda se koristi u eksperimentalnim znanostima, jer polazi od promatranja kako bi se proizveo zakon ili zaključak. S druge strane, deduktivna metoda se koristi u logici, matematici i fizici, jer polazi od apstraktnog i općeg zaključivanja, da bi se kasnije objasnili pojedinačni slučajevi materijalnog svijeta. Zbog toga se smatra da je bolje koristiti jednu ili drugu metodu ovisno o području primjene istraživanja.
5. Da zaključimo, globalizacija je fenomen koji se još uvijek ne može u potpunosti razumjeti. S jedne strane, proučavane su društvene, kulturne, političke i ekonomske promjene koje je globalizacija proizvela. S druge strane, pokazalo se da su ove studije došle do vrlo različitih zaključaka i stoga nije lako definirati tako heterogenu pojavu. U svakom slučaju, bitno je da se nastave razvijati teorije koje objašnjavaju ili pokušavaju objasniti ove vrste fenomena koji mijenjaju tijek povijesti.
6. Zaključno, znanost je znatno napredovala, ali još uvijek postoje mnoge teorije koje treba potvrditi i fenomeni koje treba objasniti. U prvom redu analizirane su teorije koje su široko prihvaćene u znanstvenoj zajednici, ali to još uvijek postavljaju mnoga pitanja, kao što su teorija nastanka svemira i teorija svemira paralele. Drugo, proučavani su poznati slučajevi fenomena koji nemaju objašnjenje u kojem postoji konsenzus znanstvena zajednica, na primjer, proučava linije Nazce, tamnu tvar i učinak placebo. Konačno, proučavanje ovih fenomena i ovih teorija povezano je s različitim epistemološkim pristupima. No, možemo li reći da je ova tema zaista zatvorena?
7. Ukratko, vizualna komunikacija zauzela je središnje mjesto u našem društvu. Ova vrsta komunikacije sastoji se od prenošenja poruke putem slika, znakova i simbola, iako može biti i putem tekstova. S jedne strane, ova komunikacija ima prednosti: poruku mogu razumjeti ljudi koji govore različite jezike i brže se prenosi. S druge strane, ova komunikacija ima nedostatke: može stvoriti zbrku u tumačenju poruke ili, kako vizualnih poruka ima toliko, može doći do zasićenja informacijama. Je li napredak virtualne komunikacije izmijenio naš način percipiranja svijeta i je li modificirao zvučnu komunikaciju?
8. Ukratko, avangarde su modificirale umjetnost, ali ne na način na koji su avangardni umjetnici predlagali. U prvom redu analizirani su različiti avangardni pokreti koji su se pojavili početkom 20. stoljeća. Drugo, objašnjeno je kako je avangarda promijenila poimanje umjetnosti i umjetnika, odnosno da je taj novi način stvaranja umjetnosti napravio vrlo važnu kulturnu promjenu. Na kraju je objašnjeno kako avangarde nisu postigle zadaću transformacije društva. Stoga se može reći da umjetnost ima moć modificiranja određenih stvari, ali ta modifikacija nije uvijek povezana s namjerom umjetnika.
9. Ukratko, povijest je društvena znanost koja nam omogućuje razumijevanje prošlih i sadašnjih društava. U odnosu na prošlost, povjesničari analiziraju izvore i bibliografiju kako bi došli do zaključaka i biti u stanju objasniti određene događaje i funkcioniranje različitih društava i civilizacije. U odnosu na sadašnjost, povjesničari analiziraju kako su događaji u prošlosti oblikovali sadašnjost. No, može li se reći da je povijest korisna za razumijevanje budućnosti? Možete li znati kakva će biti budućnost ili možete samo postavljati hipoteze o tome što će se dogoditi?
10. Ukratko, objašnjena je važnost gastronomske kulture u turističkoj djelatnosti. S jedne strane, prema navedenim studijama, većina turista putuje s namjerom upoznavanja mjesta, ali i s namjerom da proba tradicionalnu hranu. Osim toga, pokazalo se da posljednjih godina ima ljudi koji putuju u svrhu gastronomskog turizma. S druge strane, pojašnjeno je da je jedna od rekreacijskih aktivnosti koje stanovnici mjesto se jede u restoranima, kako tradicionalnom hranom tako i hranom iz drugih krajeva ili zemlje. Zbog toga je važno da državne institucije promiču gastro turizam kako za turiste tako i za stanovnike regije.

Može vam poslužiti: