Koncept u definiciji ABC

Malo možemo zamisliti da je svijet nekoliko puta bio na rubu ponora u obliku Trećeg svjetskog rata, ali da Napetost je donekle popustila padom Berlinskog zida, postignuća koje svoje korijene vuče Perestrojka u SSSR-u nekoliko godina prije.

Poziv Perestrojka (Ruski izraz koji znači "restrukturiranje") je, strogo govoreći, skup političkih i ekonomskih promjena koje je primijenio Mihail Gorbačov prilagoditi sovjetsku ekonomiju novom vremenu, iako u praksi obuhvaća i političke i društvene promjene od Glásnost.

Iako je ovo drugo, Glásnost ("Transparentnost" na ruskom) može se uzeti neovisno i paralelno s Perestrojkom, ali uobičajeno je upotrebljavati potonju riječ da bi se obuhvatilo oboje, i to ćemo učiniti u ovom postu.

Perestrojka je neraskidivo povezana s dolaskom Mihaila Gorbačova na vlast u SSSR-u

To je, iznenađujuće, preuzelo uzde CPSU-a 1985. godine, i premda nije bio predsjedatelj Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a (ekvivalent šefu države), njegov je položaj ekvivalentan položaju premijera u drugim zemljama, a puki "ukrasni" položaj Andreja Gromyka omogućio mu je da primijeni niz mjera posvećenih prilagodbi

Ekonomija Sovjetska do novih vremena.

Ovo je bilo usidreno u komunizam Lenjin, te o metodama proizvodnje, distribucije i regulacije tržišta koje se temelje isključivo na organizaciji od strane države, koja se već dugo pokazala ne samo kao neučinkovita, već, još gore, nesposobna opskrbiti tržište proizvodima Osnovni, temeljni.

Racioniranje, glad i sve niži životni standard za populacija općenito u usporedbi sa zapadnim zemljama, zajedno sa sve većim jazom između vladajućih elita i običnih ljudi, to su bile situacije koje je Gorbačov želio ispraviti.

Ne možete govoriti o Perestrojki prije 1985. godine, iako su već postojali planovi u tom pogledu; Centralni komitet CPSU već je vidio da SSSR još dugo ne može održavati komunistički ekonomski sustav u svojoj čistoći.

Ova je krizna situacija u velikoj mjeri bila posljedica ogromnih troškova koje su Sovjeti bili prisiljeni platiti utrka u naoružanju sa Sjedinjenim Državama i ostalim NATO saveznicima, utrka koja je također počinjala izgubiti.

Glavna os koja bi trebala upravljati Perestrojkom bio je prolazak čiste socijalističke ekonomije u kojoj su svi planiranje i proizvodnja je bila u rukama države, mješovitog gospodarstva u kojem su različiti manji aspekti bili prepušteni inicijativi privatni.

Spomenuti plan, tijekom otprilike dvije godine, predviđao je otvaranje tržišta za samozaposlene poduzetnike i male poduzetnike te stvaranje Ekonomija tržišta u određenim područjima, iako uz državnu kontrolu i dalje u najvažnijim sektorima, poput proizvodnje hrane ili zgrada.

Istodobno, Glásnost je morala pružiti otvorenost politika, veća transparentnost djelovanja vlada, i veći sudjelovanje običnog građanina.

Ono što Gorbačov nije predvidio jest da će izum izmaknuti kontroli jer su, budući da je građanima davao veću slobodu, ipak tražili još.

Nuklearna nesreća u Černobilu bila je prekretnica u ovom razvoju događaja; Sovjetski su građani čak i kasnije od zapadnjaka saznali što se dogodilo u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani.

To je dovelo do diskreditacije ne samo vlasti, već i Perestrojke i vlastite politike Glásnosti i, u konačnici, samog Gorbačova.

Politika Perestrojke počela je potkopavati pojavljivanje na sceni političara koji su promijenili pravovjerje komunista za liberalizam, poput Boríja Jeljcina, kao i napetosti između različitih nacionalnosti koje su činile Uniju Sovjetski.

Među njima su uglavnom baltičke republike, ali i kavkaske države, koje će stvoriti buduće države nakon raspada SSSR-a 1991. godine.

Između njenog početka, 1986., i završetka, možemo smatrati da je nakon 1991. Perestrojka imao dobru namjeru, ali ostavio je bivši SSSR u dubokoj ekonomskoj krizi i Društveni.

Tačno je i da je njegova primjena bila vrlo ovisna o određenim interesima, na način da je ustupila mjesto divljoj liberalizaciji gospodarstva, status političar koji nikada nije bio jasno demokratski i na plodno polje za slobodno mafije i kriminalne formacije.

Još uvijek je bolno što svijet sada ima, a i širenjem oružanih sukoba i prijetnji između zemalja vratio se na razinu ratobornosti sličnu onoj koja je postojala prije Perestrojke i pada željezne zavjese, ali više.

Fotografije: Fotolia - Nakimori / Alex Whiten

Teme u Perestrojki