Koncept u definiciji ABC

Riječ pozitivizam ima dvije ponavljajuće upotrebe.

Sklonost onim stvarima koje naše aktivnosti čine praktičnijim, ugodnijim i korisnijim

S jedne strane, pozitivizam se ispostavlja kao tendencija, gotovo bi se moglo reći urođena, da predstavljamo bića ljudskim bićima da traže one stvari za koje se ispostavi da naše aktivnosti, kakve god bile, čine praktičnijima, udobnijima i alata.
U tom smislu moramo reći da je pozitivizam u tom smislu a stav, sklonost životu koja nam svakako zna znatno olakšati postojanje. Činjenica da pristupamo onim pitanjima koja nam mogu donijeti utjehu i korisnost neće biti samo činjenica nego će nam taj odnos prema životu donijeti koristi.

Filozofska struja koja predlaže da će znanstvena spoznaja biti održiva samo kroz pozitivnu afirmaciju teorija dobivenih znanstvenom metodom

A s druge strane, tako se zove i pozitivizam filozofska struja koju je stvorio francuski sociolog, koji se smatra ocem i izumiteljem Sociologija kao znanost, August Comte i britanski filozof John Stuart Mill početkom devetnaestog stoljeća, te da je znanje o Čovjek je ono znanje znanstvenog tipa koje će biti održivo samo kroz pozitivnu afirmaciju teorija stečenih kroz the

znanstvena metoda. U međuvremenu, tijekom druge polovice spomenutog stoljeća novi će filozofski sustav prevladati i proširiti se gotovo cijelom Europom.

Prema onome što su Comte i Mill smatrali, Sve filozofske i znanstvene aktivnosti moraju se provoditi uz potporu konkretne i dubinske analize svake situacije i potkrijepiti kroz iskustvo svake od njih..

Posljedica Francuske revolucije

Nikako nije bila slučajnost da je pozitivizam nastao u Francuskoj i da je to u njoj vrijeme koje je to učinilo (19. stoljeće), jer je pozitivizam bio jedna od mnogih posljedica koje je proizveo the Francuska revolucija dogodio krajem prošlog stoljeća. Od ovog revolucionarnog političkog, društvenog i gospodarskog događaja, ljudsko biće i zajednica pretvoreni su u znanstvene objekte.

Auguste Comte, otac pozitivizma

Comte je, inače, volio definirati tu epohu nastanka ovoga pokret kao pozitivna faza, u kojoj je čovječanstvo protagonist i u kojoj je važno samo ono što je stvarno, što postoji, takav je slučaj činjenica, a ne navodnih nadnaravnih entiteta. Istočno misao osobito je uzrokovao da Comte odbaci i kritizira metafizika te se izjasnio u korist matematike i empirijske znanosti. Čak je za njih predložio hijerarhiju, sa sociologijom na vrhu piramide, zatim biologijom, kemijom i fizikom, zatim mehanikom i matematikom.

Velik dio rada ovog sociologa, među kojima je pozitivizam istaknuto, ogleda se u djelu njegovog poznatog autora: The Course of Filozofija Pozitivan.

Glavne značajke

Među njegovim najistaknutijim značajkama možemo istaknuti sljedeće: promiče ideološki monizam, činjenicu da pretpostavlja postojanje jedne znanstvene metode koju će dijeliti sve znanosti, jer iako tamo je raznolikosti predmeta, metoda pomoću koje se oni spoznaju je jedna, objasniti činjenice, pojave, kroz univerzalne i opće zakone i Oblik induktivnog znanja prevladava iznad svega, odbacujući izravno sve što dotad nije bilo poznato ili objektiviziran.

Kada je riječ o povijesti, pozitivizam će prvo učiniti da dokumentirani dokazi prevladaju, odbacujući sve tumačenja koja uglavnom teže generaliziranju, onda i kao posljedica ovog pitanja je da radovi koji se izvode s duhu pozitivističke struje imaju važan broj dokumenata i vrlo malo interpretativne sinteze o tema završena.

Teme iz pozitivizma