Vrste naglasaka (s primjerima)
Miscelanea / / November 22, 2021
Vrste akcenta
Postoje tri vrste akcenta: prozodijski naglasak, onaj koji utvrđuje koji se slog izgovara jačim intenzitetom (npr. ACsa, gradtata); the pravopisni naglasak, taj znak koji se stavlja na naglašeni slog nekih riječi (npr. conačin rada, on imabil) i dijakritički naglasak, taj znak koji se koristi za razlikovanje riječi koje su napisane isto, ali koje imaju različita značenja (na primjer: cómj / kao, mí/mi).
Prozodijski naglasak
Većina riječi ima prozodijski naglasak, odnosno imaju slog koji se izgovara s više naglaska: naglašeni slog.
U riječi campo, prozodijski je naglasak na slogu cam. U riječi on imablanjati, prozodijski je naglasak na slogu ar.
Ovisno o naglašenom slogu, riječi se dijele na:
Pravopisni naglasak
Pravopisni naglasak (´), također tzv znak naglaska, je pravopisni znak, koji predstavlja prozodijski naglasak, ali koji se postavlja uzimajući u obzir opća pravila akcentuacije:
Dijakritički naglasak
Dijakritički naglasak (´), također tzv dijakritička tilda, je pravopisni znak koji se stavlja u neke riječi da ih razlikuje od drugih koje se pišu isto, ali se različito izgovaraju. Za postavljanje ovog naglaska ne uzimaju se u obzir opća pravila akcentuacije.
Imaju dijakritički naglasak:
Primjeri riječi s prozodijskim naglaskom
aburričini | vozio samtor | častdez |
actor | simatido | horNe |
doguHa | strol | četgar |
ljubaznotata | štodrčini | lentamente |
domore | izcir | muljnero |
bailar | izsierdo | limpijukanje |
loptacesdo | danRijeka | čovjekzana |
banana | ronilacvasčini | Pišatičini |
bitidvodaje | emprijesa | olovkaon |
bitilleza | zamotatidoRijeka | perro |
grudnjakzo | to jepejo | pinkatran |
ACbitiplakati | excelenčaj | sabor |
ACbitiza | Čestitamokatran | salud |
cambio | vjeraliz | silbado |
automobildumuškarci | gado | simple |
ACsa | genčaj | jedinitata |
ECgrudnjak | gerenčaj | Suncekatran |
udarHaNe | gigančaj | sombrero |
Gradtata | guitarra | kravatarra |
color | gusaNe | tortvojga |
cojadan | alatdokta | vlakza |
comidaje | HoHa | ićilozum |
izračunatičinira | hombre | volGledati |
Primjeri riječi s naglaskom
dokakopotkrovlje | odkraj | thepiz |
adeplus | dalifycil | togico |
pivočovjek | daliZnam | masmijehprevara |
prijepodnePub | činilar | moremadež |
DOjaukusno | domiNe | morebacanje |
arzdjela | Gđacija | Néstor |
bambu | siječnjagído | iliECgodina |
batjelesno | inérgično | godišnjectjelesno |
bibliografydo | natre | godišnjegina |
ACvjera | to jepasdati | godišnjegodišnje |
cambió | espeponovno | godišnjestavak |
pascija | jedalido | olovkaon |
pasdo | to ječajetika | plaspotkrovlje |
automobilcel | hladnomili | tkoza |
cesped | nogometzdjela | ratona |
comproći | gaNe | ponovnomplaćanje |
sdor | geografydo | repevasdo |
konusc | on imadvodo | rudvo |
vjerovao samías | hinduo | sanered |
štopolirati | ugles | saLudati |
dalGrm | nagontáuredno | simgodišnjepotkrovlje |
decído | kitopodzemna željeznica | SWfa |
decidalo je | thejeza | pilapila |
Primjeri riječi s dijakritičkim naglaskom
- On (glagol znati). Znam da će sutra padati kiša. (Naglaskom se razlikuje od zamjenice "se")
- On (osobna zamjenica). On je José. (Naglasak ga razlikuje od članka "the")
- Čaj (imenica). Volim piti čaj. (Naglasak ga razlikuje od zamjenice "ti")
- Vas (zamjenica). Vi ste iz Španjolske? (Naglaskom se razlikuje od posvojne zamjenice "ti")
- Plus (Prilog količine). Ne želim više juhe. (Naglasak ga razlikuje od adverzativnog veznika «više»)
- Iz (od glagola dati). Nemojte psa hraniti toliko hrane. (Naglasak ga razlikuje od prijedloga «od»)
- Moj (zamjenica). Volim ovo mjesto. (Naglaskom se razlikuje od posvojne zamjenice "moj")
- Da (prilog potvrde). Da, ići će na zabavu. (Naglasak ga razlikuje od veznika "ako")
- Još (vremenski prilog). Još nisam bio u Parizu. (Naglasak ga razlikuje od priloga "čak", sinonima za "čak")
- Tko (upitna ili uzvična zamjenica). Tko će doći na zabavu? (Naglasak ga razlikuje od relativne zamjenice "tko")
- Da (upitna ili uzvična zamjenica ili pridjev). Kako lijep dan! (Tilda ga razlikuje od relativne zamjenice «to»)
- Koliko (upitna ili uzvična zamjenica ili prilog). Koliko košta ova torta? (Tilda ga razlikuje od relativne zamjenice «koliko»)
- Kada (upitni ili uzvični prilog). Kada će vlak stići? (Naglasak ga razlikuje od relativnog priloga "kada")
- Koji (pridjev ili upitna zamjenica). Koja je Vaša adresa? (Tilda ga razlikuje od relativne zamjenice «koji»)
- Gdje (upitni ili uzvični prilog). Gdje je park? (Naglasak ga razlikuje od relativnog priloga "gdje")
Može vam poslužiti: