Književni esej o feminizmu

Književni esej o feminizmu

Kako biti feministkinja u 21. stoljeću? 2.0 pristup vječno aktualnoj militantnosti

Među brojnim društvenim pitanjima koja su se početkom 21. stoljeća probila u tzv. svijet 2.0, tj. društvenim mrežama i drugim prostorima za formiranje mišljenja, feminističkih figura, kako za njihovu dobrobit, tako i za njihovu šteta.

Prije svega, zato što je komunikacijska moć društvenih mreža i drugih masivnih područja razvijenih iz interneta bila bez premca u ljudskoj povijesti, a zahvaljujući tome feministička poruka može doprijeti do muškaraca i žena vrlo različitih geografskih područja, kultura, jezika i kulturnih konteksta, u čemu nedvojbeno čini jednu od velikih vrlina tzv. TIC.

No, u isto vrijeme kada se o feminizmu priča o popularnim i raznolikim sferama, događa se da se on nalazi u rangu s govore obmanjujuće i pseudoznanstvene, kao što su ravna Zemlja, pokret protiv cjepiva i druge teorije zavjera koja roje, nažalost, na ovim novim virtualnim javnim trgovima kojima nedostaje gotovo sve propis.

A potonje osiromašuje svaki pokušaj masovnije rasprave oko feminizma, umanjujući njegovu važnost čineći ga koegzistiranjem s diskursima koji su daleko od bilo kakve praktične i akademske vrijednosti. Što bi onda trebala biti suvremena strategija za promicanje potrebnih rasprava oko borbe za ravnopravnost spolova, i istovremeno ga izvući iz štetnog, toksičnog konteksta, koji na kraju banalizira i čini irelevantnim ove društvene rasprave tako važno?

Natrag na knjigu

Na prvom mjestu, ili je barem to naš osobni stav, treba imati na umu da čitanje nije isključiva domena Interneta. Paradoksalno je da nikada prije nije bilo tako lako imati pristup kvalitetnim informacijama, a u isto vrijeme tako teško pružiti s njom na maremagnumu World Wide Weba, koji je više kao garažna rasprodaja nego knjižnica organizirano.

Stoga će ponekad doći vrijeme da se vratite knjizi, elektroničkoj ili papirnoj, i odustanete od pogodnosti brzih, unaprijed probavljenih i segmentiranih informacija, unositi informacije polako, zahtjevno, izolirano od ostalih, ono što ćemo podijeliti na našim društvenim mrežama prvo moramo prepisati na list papira od papira.

The vrline analogno čitanje danas nije dovoljno promovirano: sama ograničenja knjige, posebno one na papiru, koja ne dopušta magiju kopiraj + zalijepi i zahtijeva od nas da zaboravimo sviđanja na neko vrijeme postaje bitno želimo li zaista učiti o bilo kojoj temi.

Stoga je strategija promoviranja knjiga velikih feminističkih glasova, kao što su Virginia Woolf, Simone de Beauvoir, Judith Butler, Alice Walker ili Simone Veil, ako ne i suvremene autorice koje se otvoreno bave temom, kao što su Margaret Atwood, Chimamanda Ngozi Adichie ili Gioconda Belli. Knjige, nadalje, koje sam internet pruža svojim čitateljima, legalnim ili ne tako legalnim sredstvima, i čije je čitanje stoga savršeno moguće. Feminizam postaje stvarniji kada ti radovi kruže iz ruke u ruku (ili ekrana i ekrana), nego kroz sterilnu i toksičnu raspravu na društvenim mrežama.

Narodna organizacija

Izraz “narodna organizacija”, koji je, čini se, preuzet iz radničkih priručnika 20. stoljeća, još uvijek je na snazi, čak iu današnjem digitaliziranom svijetu. Organiziranje ne znači samo izgradnju prostora za debatu i međusobnu podršku koji su na rubu neželjenih upada (kao što su forumi, pretplatnički portali ili mailing liste), ali i poticanje od dijalog, (samo)kritika i iskrena rasprava.

U potonjem, suvremeni feminizam mora izbjeći totalitarna iskušenja i naučiti najvrjedniju lekciju dvadesetog stoljeća: da granice između pokreta Općenito su porozne i nemoguće je razumjeti točku s koje pojedinac govori ne uzimajući u obzir ne samo njegov spol, već i klasu, svoje religija, svoje geografija. Feminizam u globalnoj eri ne može biti feminizam s ekskluzivnim bijelim i zapadnim otiskom. Naprotiv, to mora biti dinamičan, raznolik feminizam, dorastao izazovima nejednakog, ali međusobno povezanog svijeta.

Kreirajte, improvizirajte

Konačno, moramo se sjetiti da dok feminizam ima tradicija datira barem iz osamnaestog stoljeća, radi se o nečemu što nadilazi militantnost: feminizam je oblik stvaranja, shema razmišljanja koja omogućuje rješavanje novih rasprava, novih problema, novih pitanja koja nikada prije u povijesti nisu bila provirio van. Zato i feminizam mora biti kreativan i ne smije se bojati improvizacije, iako se mora kloniti naivnosti i jakobinizma. Da problem ima jednostavno rješenje, više ne bi bio problem.

Reference:

• "Esej" u Wikipedia.
• "feminizam" u Wikipedia.
• Što feminizam znači? njihove povijesne i još uvijek u tijeku borbe ”u Nacionalno autonomno sveučilište Meksika (UNAM).
• "Razlozi zbog kojih je svijetu potreban feminizam" u Međunarodni amnestija.
• "Definiranje feminizma: komparativna povijesna analiza" u Sveučilište u La Plati (Argentina).

Što je esej?

The test to je književna vrsta čiji je tekst karakterističan po tome što je napisan u prozi i slobodno se obrađuje na određenu temu, koristeći se argumentima i autorove pohvale, kao i književna i poetska sredstva koja omogućuju uljepšavanje djela i poboljšanje njegovih estetskih obilježja. Smatra se žanrom rođenim u europskoj renesansi, plodom, prije svega, iz pera francuskog književnika Michela de Montaignea (1533.-1592.), te da je tijekom stoljeća postao najčešće korišteni format za izražavanje ideja u strukturiranom, didaktičkom i formalni.

Slijedite sa: