100 primjera kultova

The kultizmi su riječi koje potječu iz klasičnih jezika, latinskog i grčkog, i koje su, za razliku od drugih pojmova, prešle u Španjolski sa značenjem jednakim ili sličnim izvorniku i bez drastičnih promjena u pogledu pisanja i jezika. izgovor. Na primjer: mladi, komedija, leksikon.

Općenito, uključivanje kultizama u španjolski dogodilo se zato što su pisci htjeli modificirati pjesnički jezik koristeći neke klasične izraze ili zato što su stručnjaci iz različitih disciplina pribjegli su drevnim tekstovima kako bi uzeli riječi ili stvorili nove koji su označavali pojmove ili predmete koji nemaju naziv u jeziku Romantika.

Međutim, uvođenje kultizama u španjolskom varira ovisno o jeziku podrijetla:

Mnogi gramatičari smatraju da ove pojmove treba razlikovati od latinizmi i od helenizmi, jer su potonji strane riječi i zato što nemaju isti proces prilagodbe kao kultizmi.

Međutim, drugi stručnjaci za ovu temu smatraju da je granica donekle zamagljena, jer Kultizmi su počeli kao latinizmi ili helenizmi koji su kasnije postali pojmovi jezika španjolski.

Kultizmi i riječi baštine

Kultizmi se razlikuju od patrimonijalnih riječi jer su ušli iz književnih, pravnih, znanstvenih i eklezijasti dugo nakon što se španjolski pojavio kao jezik, jer su prošli samo nekoliko transformacija kako bi se prilagodili the pravopisna pravila i fonetske i zato što su, općenito, sačuvale svoje značenje.

Umjesto toga, riječi baštine evoluirale su od izgovorenog vulgarnog latinskog u španjolski bez privremenih prekida i toliko promijenili u smislu značenja, pisanja i izgovora da su se na kraju uvelike razlikovali od riječi Latinoamerikanci.

Iako su većina riječi koje se svakodnevno upotrebljavaju riječi baštine, postoji veliki broj riječi kultizmi koji se svakodnevno koriste, jer su ušli u španjolski i prešli u zajednički jezik nekoliko stoljeća odn godine.

primjeri kultizma

Primjeri kultizama iz latinskog

Ako su pojmovi uvedeni u španjolski s istim značenjem koje imaju u latinskom, naznačena je samo riječ iz koje potječu. Ako je značenje drugačije, precizira se na što se riječ odnosi u klasičnom jeziku.

1. Odvratan. dolazi od latinske riječi abiectus.
2. Nedaće. dolazi od latinske riječi nepovoljno.
3. Album. dolazi od latinske riječi album, što znači bijeljena ploča sa žbukom.
4. Stranac. dolazi od latinske riječi stranac, što znači stranac (isprva se na španjolskom koristio s tim značenjem).
5. oholo. dolazi od latinske riječi uzvišeni, što znači povišen.
6. Članak. dolazi od latinske riječi članaka, što znači dio.
7. Učionica. dolazi od latinske riječi učionica, koji se odnosio na određena mjesta na kojima su se održavale svečanosti.
8. Autoritet. dolazi od latinske riječi auctoritas.
9. Korist. dolazi od latinske riječi beneficium.
10. Dobronamjeran. dolazi od latinske riječi benevŏlus.
11. Kaktus. dolazi od latinske riječi Kaktus, što znači čičak.
12. Topla. dolazi od latinske riječi calĭdus.
13. Poglavlje. dolazi od latinske riječi kapital.
14. Uzrok. dolazi od latinske riječi uzrok.
15. Natjecanje. dolazi od latinske riječi Natjecanje.
16. Naravno. Kada je uveden na španjolski, korišten je u poeziji sa značenjem slavan i dolazi od latinskog izraza clarus.
17. Mjesto. dolazi od latinske riječi raspoređivati.
18. svijest. dolazi od latinske riječi svjesni.
19. Uzeti u obzir. Kada je uveden u španjolski, korišten je u poeziji kao sinonim za glagol izgledati i dolazi od latinskog izraza razmotrit ću.
20. Lakovjeran. dolazi od latinske riječi credulus.
21. Deseti. dolazi od latinske riječi decimus.
22. Disciplina. dolazi od latinske riječi disciplina, što znači znanje ili pouka.
23. Zgrada. dolazi od latinske riječi edificium.
24. Studija. Kada je uveden u španjolski, korišten je u poeziji sa značenjem interesa i dolazi od latinskog izraza studija.
25. Ispit. dolazi od latinske riječi ispit, čije je značenje radnja ispitivanja ili vaganja.
26. Tvornica. dolazi od latinske riječi tvornica, čije je značenje trgovina ili radionica.
27. Basna. dolazi od latinske riječi bajka.
28. Milost. dolazi od latinske riječi milost.
29. Bogatstvo. dolazi od latinske riječi Bogatstvo.
30. narod. dolazi od latinske riječi gena, što znači grad.
31. Klica. dolazi od latinske riječi klica.
32. Neprijateljski. dolazi od latinske riječi hostilis.
33. Momentum. dolazi od latinske riječi poticaj.
34. mlad. dolazi od latinske riječi iuvĕnis.
35. srpanj. dolazi od latinske riječi Julije, ime Julija Cezara, a uvedeno je u španjolski s istim značenjem.
36. Pravni. dolazi od latinske riječi legalis.
37. Veličanstveno. dolazi od latinske riječi veličanstveno.
38. More. dolazi od latinske riječi more.
39. Čudovište. dolazi od latinske riječi čudovište, što se odnosi na nadnaravno biće.
40. Surfati. dolazi od latinske riječi navigirati.
41. Očinski. dolazi od latinske riječi paternalis.
42. Ravan. dolazi od latinske riječi avion.
43. Privilegija. dolazi od latinske riječi privilegija.
44. Brzo. dolazi od latinske riječi rapĭdus.
45. Propast. dolazi od latinske riječi propast.
46. Grob. dolazi od latinske riječi sepulcrum.
47. Svjedočanstvo. dolazi od latinske riječi svjedočanstvo.
48. Titula. dolazi od latinske riječi titlelus.
49. Bdijenje. dolazi od latinske riječi bdijenje.
50. Virus. dolazi od latinske riječi virus, što je na klasičnom jeziku značilo otrov.

Primjeri kultizama iz grčke

Ako su pojmovi uvedeni u španjolski s istim značenjem koje imaju u starogrčkom, naznačena je samo riječ iz koje potječu. Ako je značenje drugačije, precizira se na što se riječ odnosi u klasičnom jeziku. Osim toga, ako je potrebno, naznačuje se jesu li pojmovi prošli latinski ili neki drugi jezik prije nego što su uvedeni u španjolski ili su to nove riječi nastale elementima iz grčkog.

1. Blitva. Dolazi od izraza arapskog jezika, koji je izveden iz grčkog izraza σικελή (sikelḗ).
2. Agonija. dolazi od grčke riječi ἀγωνία (agonija), što znači borba.
3. Abeceda. dolazi od latinske riječi abeceda, koja dolazi od grčke riječi ἀλφάβητος (abecede).
4. Škrob. dolazi od grčke riječi ἄμυλον (amilon), što se odnosi na vrstu kruha.
5. Aloja. dolazi od latinske riječi aloja, koja dolazi od grčke riječi ἀλόη (aloja).
6. Analiza. dolazi od grčke riječi ἀνάλυσις (analiza).
7. Anemija. dolazi od grčke riječi ἀναιμία (anaimía), čije je značenje nedostatak krvi.
8. Antropologija. dolazi od grčke riječi ἀνθρωπολόγος (antropolozi), što se odnosi na razgovor o ljudskom biću.
9. arahnofobija. To je pojam formiran od dva grčka elementa: ἀράχνη (árachnē), što znači pauk, i -φοβία (-fobija), što znači strah ili mržnju.
10. Miris. dolazi od latinske riječi miris, koja dolazi od grčke riječi ἄρωμα (miris), čije je značenje dobar miris.
11. Arterija. dolazi od latinske riječi arterija, koja dolazi od grčke riječi ἀρτηρία (arterija).
12. osteoartritis. dolazi od grčke riječi ἄρθρωσις (artroza), što znači artikulacija.
13. Atom. dolazi od latinske riječi atŏmus, koja dolazi od grčke riječi ἄτομον (atom), čije je značenje nešto što se ne može podijeliti.
14. Autonomija. dolazi od grčke riječi αὐτονομία (autonomija).
15. Bibliografija. To je pojam nastao od dva elementa iz grčkog: βιβλιο- (biblio-), što znači knjiga, i -γραφία (pravopis), što znači pisanje.
16. Vic. dolazi od grčke riječi βρῶμα (vic), što se odnosi na teške elemente.
17. Kaos. dolazi od latinske riječi Pozdrav, koja dolazi od grčke riječi χάος (kaos), čije je značenje neuređeni ponor.
18. Srčani. dolazi od grčke riječi καρδιακός (kardiakós).
19. Komedija. dolazi od latinske riječi roba, koja dolazi od grčke riječi κωμῳδία (kōmōidia).
20. Kocka. dolazi od latinske riječi kocke, koja dolazi od grčke riječi za κύβος (kybos), čije je značenje dato igrati.
21. Dijalekt. dolazi od latinske riječi dialectus, koja dolazi od grčke riječi διάλεκτος (dijalekti).
22. Promjer. dolazi od latinske riječi promjer, koja dolazi od grčke riječi διάμετρος (promjera).
23. Didaktički. dolazi od grčke riječi διδακτικός (didaktikós).
24. Elipsa. dolazi od grčke riječi ἔλλειψις (elipsa).
25. Zagonetka. dolazi od latinske riječi puzzle, koja dolazi od grčke riječi αἴνιγμα (ainigma), čije je značenje teško razumjeti.
26. Gangrena. dolazi od latinske riječi gangrene, koja dolazi od grčke riječi γάγγραινα (gangrena), čije je značenje truljenje.
27. Licemjer. dolazi od latinske riječi licemjer, koja dolazi od grčke riječi ὑποκριτής (hipokritḗs), čije je značenje glumac.
28. Homeopatija. To je pojam nastao od dva elementa iz grčkog: ὁμοιο- (homoio-), što znači slično, i -πάθεια (-patija), što znači eksperiment.
29. Ideja. dolazi od latinske riječi ideja, koja dolazi od grčke riječi ἰδέα (ideja).
30. Labirint. dolazi od latinske riječi labirint, koja dolazi od grčke riječi λαβύρινθος (labirinti).
31. Leksikon. dolazi od grčke riječi λεξικός (leksika).
32. Logaritam. To je pojam nastao od dva elementa iz grčkog: λόγος (logotipi), što znači razum, i ἀριθμός (aritmos), što znači broj.
33. Mikrofon. To je pojam nastao spajanjem dvaju grčkih elemenata: μικρο- (mikro-), što znači mali, i –φωνο (-telefon), što znači zvuk.
34. Mikroskop. To je izraz formiran elementima iz grčkog: μικρο- (mikro-), što znači mali, i σκοπεῖν (skopein), što znači promatrati.
35. Morfologija. To je pojam nastao spajanjem dvaju grčkih elemenata: μορφο- (morfo-), što znači oblik, i -λογία (-loža), što znači proučavanje.
36. Upala pluća. dolazi od latinske riječi pneumoniae, koja dolazi od grčke riječi πνευμονία (upala pluća).
37. Neuroza. To je pojam nastao od dva elementa iz grčkog: νεῦρον (neurona), što znači živac, i -σις (-sisa), što znači radnju ili stanje.
38. Oftalmologija. To je pojam nastao spajanjem dvaju grčkih elemenata: ὀφθαλμός (oftalmus), što znači oko, i -λογία (-loža), što znači proučavanje.
39. Oligarhija. dolazi od grčke riječi ὀλιγαρχία (oligarhija).
40. Prozodija. dolazi od latinske riječi prozodija, koja dolazi od grčke riječi προσῳδία (prosōidy).
41. Psihologija. To je pojam nastao spajanjem dvaju grčkih elemenata: ψυχο- (psiho-), što znači duša, i -λογία (-loža), što znači proučavanje.
42. Psorijaza. To je izraz formiran od različitih elemenata od grčkog: ψώρα (psra), što znači šuga; sufiks -ία (-ía), što znači kvaliteta; i sufiks -σις (-sisa), što znači radnju ili stanje.
43. Ritam. dolazi od latinske riječi ritmu, koja dolazi od grčke riječi ῥυθμός (ritmos), čije je značenje ponavljano kretanje.
44. sinapse. dolazi od grčke riječi σύναψις (sinapse), čije je značenje link.
45. Sintaksa. dolazi od grčke riječi σύνταξις (sintaksa), čije je značenje s redom.
46. Simptom. dolazi od latinske riječi simptom, koja dolazi od grčke riječi σύμπτωμα (simptom).
47. Telepatija. To je pojam formiran od dva grčka elementa: τηλε- (TELEVIZOR-), što znači daleko, i -πάθεια (-patija), što znači eksperiment.
48. Termometar. To je izraz formiran elementima iz grčkog: θερμο- (termo-), što znači vruće, i μέτρον (metron), što znači mjera.
49. Tragedija. dolazi od latinske riječi tragedija, koja dolazi od grčke riječi τραγῳδία (tragidija).
50. Zoologija. To je izraz formiran elementima iz grčkog: ζωο- (zoološki vrt-), što znači životinja, i -λογία (-loža), što znači proučavanje.

Reference:

• Azofra Sierra, M. I. (2006). Razmatranja o konceptu kultizma. Časopis za romansku filologiju, 23, 229-240. Preuzeto 21. travnja 2022. iz https://revistas.ucm.es/index.php/RFRM/article/view/RFRM0606110229A
• Benitez Claros, R. (1959). Klasifikacija kultizama. Archivum: Časopis Filozofskog fakulteta, 9, 216-227. Preuzeto 21. travnja 2022. iz https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo? kod=910339
• Jedi, C. (2016). Kultizmi u Španjolskoj 19. stoljeća. FILOLOGIJA, XXVI(1), 29-41.
• Kultizam. (s.f.). U Online španjolski etimološki rječnik. Preuzeto 20. travnja 2022. sa http://etimologias.dechile.net/?cultismo
• Garcia Valle, A. (1992). Opet o pojmovima 'latinizma', 'kultizma' i 'polukultizma', u svjetlu novih podataka. Godišnjak filoloških studija, 15, 89-96. Preuzeto 21. travnja 2022. iz https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo? kod=58748

Korišteni rječnici:

• Rječnik Kraljevske španjolske akademije
• Online španjolski etimološki rječnik
• Grčko-engleski rječnik Perzej
• Perzejev latinsko-engleski rječnik
• Pabon S. de Urbina, Jose M. (2013). Klasični grčko-španjolski priručnik. Dvojezični rječnik: s gramatičkim dodatkom. Vox.
• Vox. (2006). Ilustrirani latinski rječnik. latinsko-španjolski / španjolski-latinski. Vox/Spes.

Može vam poslužiti: