10 primjera književnog opisa

The književni opis je diskursno sredstvo u kojem lik navodi karakteristike određene stvari (predmet, mjesto, situacija, ideja, osoba, životinja) koji nastoji uljepšati značajke ili informacije koje se traže istaknuti. Jezik koji koristi ovu vrstu opisa koristi se književna sredstva koje krase emocije, osjećaji, senzacije i percepcije koji su izloženi, a cilj mu je izazvati estetski užitak kod primatelja. Na primjer: Kuća je sada bila tiha i ni najmanji zvuk s maglovitih ulica nije prekinuo tišinu.. (Kralj u žutom, Robert Chambers)

To je opis koji obično nalazimo u književnih tekstova, prisutan u žanrovima kao što su roman, the priča, the crtani film, the kronika, itd. Istočno vrsta govora nije potrebna preciznost podataka kao u znanstvenom ili tehničkom opisu, niti njegova objektivnost.

Kada se književni opis odnosi na osobu, stvarnu ili fiktivnu, naziva se portret.

• Vidi također:Vrste opisa

Karakteristike književnog opisa

• Pojedinosti o fizičkim ili psihičkim karakteristikama izložbe
• Ima estetsku i narativnu namjeru.
instagram story viewer
• To je uvjerljivo i subjektivno.
• To je deskriptivna pauza, budući da na trenutak zaustavlja pripovijedanje događaja kako bi se usredotočila na opisivanje određenog prostora, situacije, predmeta, osobe.

Funkcije književnog opisa

• Stvorite književno ozračje da uvedete čitatelja u priču i stvorite specifičan učinak na nju, bilo da se radi o intrigi, hororu, drami itd.
• odražavaju osjećaje i emocije likovima prikazati stanje situacije određene scene.
• Učinite vidljivima scenarije u kojima se radnja odvija, posebno važne u fizičkim prostorima fantastične i znanstvenofantastične literature.
• Okarakterizirajte likove u priči, ne samo prema njihovom fizičkom izgledu, već i njihovom psihičkom karakteru.
• Usporite priču, kako biste napravili stanku u čitanju činjenica i potaknuli na razmišljanje nakon, na primjer, akcijske scene.

Primjeri književnog opisa

1. Opis lika u romanu Srećna i Jacinta autora Benita Pereza Galdosa

Bila je starija žena, a znalo se da nikad nije bila lijepa. Mora da je jednom imao dobro meso; ali već mu je tijelo bilo puno nabora i udubljenja poput prazne torbe. Tamo, istini za volju, nisu znali ni što su prsa, ni što je trbuh. Lice je bilo njuškavo i neugodno. Ako je išta izrazio, bila je to vrlo loša ćud i karakter octa; ali u ovome je to lice varalo kao i mnogi drugi koji vjeruju u ono što nije. Nikanora je bila nesretna žena, više ljubaznosti nego razumijevanja, provjerena u životnim borbama, koji je za nju bio bitka bez pobjeda i ikakvog predaha. Više se nije branio osim strpljivošću, a zbog tolikog nedaća u lice moralo je prouzročiti ono produljenje njuške zbog koje je izgledao prilično ružno.

1. Opis lika u romanu Velike nade od Charlesa Dickensa

Moja sestra, gospođa Joe Gargery, bila je dvadeset godina starija od mene i stekla je veliku reputaciju kod sebe i kod susjeda jer su me odgajali "ručno". Kako sam tada morao sam saznati značenje ovog izraza, a s druge strane znao sam da ima jaku ruku i teškom, kao i navikom da ga bacim na njenog muža i mene, pretpostavila sam da smo i Joe Gargery i ja odgojeni "da ruka".

Moja sestra nije mogla sebe nazvati lijepom, a ja sam imao nejasan dojam da je sigurno prisilila Joea Gargeryja da se oženi njome, također "ručno". Joe je bio zgodan; S obje strane njezina glatkog lica bilo je nekoliko pramenova zlatne kose, a oči su joj bile tako neodlučne plave nijanse da se činilo da su se dijelom stopile s bjelanjkama. Bio je blag, dobroćudan čovjek, dobre ćudi, fin, nepromišljen i vrlo dobra osoba; neka vrsta Herkula, i po snazi ​​i po slabosti.

Moja sestra, gospođa Joe, imala je crnu kosu i oči, a put toliko rumen da sam se često pitao hoće li je oprati ribanjem umjesto sapunom. Bila je visoka i gotovo uvijek je nosila grubu pregaču, vezanu straga s dvije vrpce, a sprijeda s neosvojivim oklopom, jer je bila puna igala i igala. Bila je jako ponosna što je nosila takvu pregaču, i to je bio jedan od njezinih prigovora upućenih Joeu. Unatoč njegovoj natečenosti, nisam vidio razlog da ga nosi.

1. Opis lika iz njegove psihologije, u knjizi Povijest Španjolske ispričana za skeptikeautor Juan Eslava Galan

Filip II bio je slab čovjek s moći, neizražajan i šutljiv hipohondar, distanciran i hladan, užasno neodlučan i vrlo plašljiv, iako je imao svu moć svijeta. Još uvijek je zanimljivo da je ovaj mali čovjek, zlokoban koliko god se puta dao, i s očitom greškom nazvan "kralj razborit" laskajući povjesničarima, oduvijek je imao svoje pristaše, koji su ga poistovjećivali s intimnom suštinom Španjolskoj. […] Bio je birokrat, siv čovjek (iako je više volio crnu, boju koju je od tada oponašao sud).

1. Opis mjesta u knjizi eseja oko kasticizma Miguel de Unamuno

Kastilja je široka! a kako je lijepa mirna tuga tog okamenjenog mora punog neba! To je jednoličan i monoton krajolik u svojim kontrastima svjetla i sjene, u svojim razdvojenim tintama i siromašnim nijansama.

Zemljišta su predstavljena kao golema mozaička ploča vrlo siromašne raznolikosti, na kojoj se proteže intenzivno plavetnilo neba. Nedostaju glatki prijelazi, niti postoji bilo kakav harmonijski kontinuitet osim onog goleme ravnice i kompaktnog plavetnila koja je prekriva i osvjetljava.

Ovaj krajolik ne izaziva sladostrasne osjećaje joie de vivre, niti sugerira osjećaj udobnosti i lakoće. concupiscibles: nije zeleno i masno polje zbog kojeg se želite valjati, niti postoje nabori zemlje koji zovu kao gnijezdo.

Njegova kontemplacija ne priziva životinju koja spava u svima nama i koja se, napola budna iz pospanosti, sunča u zadovoljenje apetita mijesilo se s njegovim mesom od zore njegova života, do prisutnosti lisnatih polja vegetacije raskošan Nije priroda ta koja rekreira duh.

[…] Ovdje nema zajedništva s prirodom, niti nas priroda upija u svojoj raskošnoj bujnosti; to je, ako se može reći, više nego panteistički, monoteistički krajolik, ovo beskonačno polje u kojem, bez izgubljen, čovjek se smanjuje, a u onome koji osjeća, usred suše polja, suhoću duša […].

1. Opis predmeta u romanu Ljeto od J. m. Coetzee

1. rujna 1972. godine

Kuća u kojoj živi s ocem datira iz 1920-ih godina. Zidovi, građeni djelomično pečenom opekom, ali većinom od ćerpića, sada su toliko pokvareni od vlage koja je prodirala iz zemlje da su se počeli rušiti. Izolirati ih od vlage nemoguć je zadatak; najbolje što se može učiniti je postaviti vodootporni betonski okvir oko perimetra kuće i nadati se da će se polako sušiti.

1. Opis životinje u lirskom djelu Platero i ja autora Juana Ramona Jimeneza

Platero je malen, dlakav, mekan; tako mekan izvana, da bi se reklo da je sav pamuk, da nema kosti. Samo su mlazna zrcala njegovih očiju tvrda kao dvije crne staklene bube.

1. Opis lika u romanu Tristana, autora Benita Péreza Galdósa

Bila je mlada, lijepa, vitka, s gotovo nevjerojatnom bjelinom čistog alabastera; bezbojni obrazi, crne oči izvanrednije po svojoj živahnosti i sjaju nego po veličini; nevjerojatne obrve, kao što je naznačeno u luku s vrhom vrlo fine četkice; mala i crvena usta, nešto debele usne, punačke, prštene od krvi, kao da je u njima sve što nedostaje na licu; zubi, iznutrice, komadići zgrušanog kristala; kosa mu je bila smeđa i ne baš bujna, sjajna poput svilenih uvojaka i skupljena u graciozan nered na tjemenu. Ali najkarakterističnije za tako jedinstveno stvorenje bilo je to što se činilo da je sve to čisti hermelin i duh urednosti, jer se ni spuštanjem na najgrublje kućne poslove nije zaprljalo. Njegove ruke, na savršen način - kakve ruke! -, imale su tajanstvenu vrlinu, poput njegovog tijela i odjeće, da mogu reći nižim slojevima fizičkog svijeta: tvoj jad non mi tange. U cijeloj svojoj osobi nosio je dojam intrinzične, elementarne, superiorne čistoće prije bilo kakvog kontakta s bilo čim nečistim ili nečistim. Od trapilla, lisica u ruci, prašina i smeće su je poštovali; a kad se dotjerala i obukla svoj ljubičasti ogrtač s bijelim rozetama, njena mala punđa, probušena ukosnicama sa zlatnim glavama, bila je vjerna slika japanske dame s visokim pompadurom. Ali što drugo, ako se činilo da je cijela ona od papira, od onog plastičnog papira, vrućeg i živog u kojem su oni Likovi nadahnuti s orijenta predstavljaju božansko i ljudsko, od komičnog do ozbiljnog i ozbiljnog što čini smijeh? Njezino mat bijelo lice bilo je od prozirnog papira, haljina od papira, njene fine, zgodne, neusporedive ruke bile su od papira.

1. Opis mjesta, iz romana Sjećanja na Afriku od Isaaca Dinesena

Imao sam farmu u Africi, u podnožju brda Ngong. Ekvator je prolazio kroz ovo gorje stotinjak milja prema sjeveru, a farma se nalazila na nadmorskoj visini od oko šest tisuća stopa. Tijekom dana osjećali ste se na velikoj nadmorskoj visini, blizu sunca, rano jutro i večer su bili vedri i mirni, a noći hladne. Zemljopisna situacija i nadmorska visina u kombinaciji tvore jedinstven krajolik na svijetu. Nije bio ni pretjeran ni raskošan; bila je to Afrika destilirana na šest tisuća stopa, poput intenzivne i profinjene esencije kontinenta. Boje su bile suhe i izgorjele, poput boja u keramici. Drveće je imalo sjajno i nježno lišće, različito po strukturi od drveća u Europi; nisu rasle u lukovima ili kupolama, već u vodoravnim slojevima, a njihov je oblik davao visokim osamljenim stablima sličnost s palmama ili romantičan dojam. i herojski, poput namještenih brodova s ​​punim jedrima, a rubovi šume imali su čudan izgled, kao da cijela šuma vibrira malo. Tu i tamo rasli su goli uvrnuti bagremi među travom velikih prerija, a trava je mirisala na majčinu dušicu i borovnicu; na nekim mjestima miris je bio toliko jak da je zapeo nos. Sve cvijeće koje si našao na livadama ili među penjačicama i lijanama domaćih šuma bilo je sićušno, poput cvjetova dina; tek na samom početku velikih kiša izrastao je određeni broj velikih i teških vrlo mirisnih ljiljana. Panorame su bile neizmjerno prazne. Sve što je viđeno stvoreno je za veličinu i slobodu, i posjedovalo je nenadmašnu plemenitost.

1. Opis mjesta i lika u romanu Sto godina samoćeod Gabriela Garcie Marqueza

Mnogo godina kasnije, suočen sa streljačkim vodom, pukovnik Aureliano Buendía trebao se prisjetiti tog dalekog poslijepodneva kada ga je otac odveo da otkrije led. Macondo je tada bio selo s dvadeset kuća od blata i cañabrava izgrađenih na obalama rijeke prozračne vode koje su jurile kroz sloj uglačanog kamenja, bijelog i golemog poput jaja prapovijesni Svijet je bio toliko nov da je mnogim stvarima nedostajalo imena, a da biste ih spomenuli, morali ste uprijeti prstom u njih. Svake godine, tijekom mjeseca ožujka, obitelj odrpanih cigana podiže svoj šator u blizini sela, te uz veliku galamu zvižduka i bubnjeva najavljuju nove izume. Prvo su doveli imama. Korpulentni Ciganin, neukroćene brade i vrapčijih ruku, koji se predstavio kao Melquíades, napravio je žestoka javna demonstracija onoga što je sam nazvao osmim čudom mudrih alkemičara Makedonija. Išao je od kuće do kuće vukući dva metalna ingota, a svi su se šokirali kad su vidjeli da su kotlovi, tave, kliješta i peći Pali su s mjesta, a drvo je škripalo od očaja čavala i vijaka koji su pokušavali odvojiti, pa čak i izgubljenih predmeta dugo su se pojavljivali tamo gdje su ih najviše tražili i vukli su se u burnom rasulu iza čarobnih željeza Melquiades.

1. Opis mjesta u priči "Putovanje u sjeme" Aleja Carpentiera

Pločice su već bile spuštene, pokrivajući mrtve gredice svojim mozaikom od pečene gline. Iznad su vrhovi rahlili zidano kamenje, kotrljajući ga niz drvene kanale, uz veliku galamu vapna i žbuke. A kroz uzastopne zidove koji su bili bez zuba pojavili su se zidovi - lišeni svoje tajne - ovalni ili četvrtasti stropovi, vijenci, vijenci, zubići, astragalusi i zalijepljeni papiri koji su visjeli s pročelja poput starih zmijskih koža na promijeniti. Svjedočeći rušenju, Ceres sa slomljenim nosom i izblijedjelim peplocima, njezina kapa za glavu prošarana crnim bojama, stajala je u stražnjem dvorištu, iznad svoje fontane zamagljenih maski. Posjećena suncem u satima hlada, siva riba u ribnjaku zijevala je u toploj vodi prekrivenoj mahovinom, gledajući okruglim okom one radnike, crne na vedrom nebu, koji su snižavali svjetovnu visinu od Dom.

Može vas zanimati:

• Tehnički opis
• topografski opis
• Statički i dinamički opis
• književni jezik
• književni odlomci