Definicija Nahuatl književnosti

Anani Hernandez Velazquez
Lic. u hispanskom jeziku i književnosti

Nahuatl književnost je skup skladbi koje su nastale na ovom jeziku prije ili tijekom tog razdoblja osvajanja, a koji su danas sačuvani zahvaljujući usmenoj predaji i izvornom djelovanju vjerskih misionara.

Mala slova otisnuta na meksičkoj novčanici od 100 pezosa, koja sve rjeđe cirkulira, jedno su jedan od najpopularnijih priloga i pripisuje se Nezahualcóyotlu, najreprezentativnijem pjesniku ovaj književnost. On fragment Klasificira se unutar cuícatla, što je naziv jednog od dva žanra nahuatl književnosti i onaj koji se odnosi na poeziju ili pjesmu, drugi je tlahtolli koji bismo danas shvatili kao prozu ili govor.

Cuícatl i tlahtolli rodovi

Ali što je bila poezija u nahuatl kulturi? Kakvo je značenje ta riječ imala za mezoameričkog čovjeka? Bilo je nekoliko vrsta u xóchitl, u cuícatl, cvijet i pjesma, karakterizirani uglavnom difrazmima i paralelizmima; prvi sažimaju široke ideje u kratke riječi, drugi ponavljaju istu sintaktičku strukturu s izmjenom nekog elementa.

Što se tiče tipova u xóchitl, u cuícatl imamo 7: teotlatolli koji su se bavili podrijetlom svijeta i označavanjem bogova; teocuícatl koji su trebali uzdizati bogove; xopancuícatl koji su bili prema životu i sreća; xochícuicatl koji je govorio o dobroti i bratstvu (primjer je Nezahualcóyotl s gore citiranom pjesmom); yahocuícatl koje su bile ratne pjesme; icnocuícatl koji se prevodi kao tužne pjesme; i cuecuechcuícatl, u vezi s provokacijom.

Kao primjer za tlahtolli, nalazi se u Teoamoxtli ili Božanskoj knjizi porijekla, u njoj je mit o "Suncima ili dobima koja su postojala", može se vidjeti da iz misao Nahuatl svijet je postojao već nekoliko puta i da je kraj svakog od njih zahtijevao uništenje – to se objašnjava prirodnim fenomenima i načinom na koji su poimali vrijeme –. U tom smislu, tumačenje za vrijeme mezoameričkih naroda bilo je ciklično, ali promjenjivo, pomalo poput spirale.

U "Sunca ili doba koja su postojala" prva strofa kaže:

Ponavljajuća figura u nahua spisima vrlo je česta, vrsta anafore koja gradi duboku pripovijest koja daje značenje, a ne samo na mitove, već na veliki izbor priča koje su se prenosile usmeno, baš kao i ostatak drevnih književnosti u svijet.

Primjeri koji odražavaju povijest koju živi jedna kultura

Što se dogodilo s dolaskom konkvistadora? Pjesme su za nahua odvjetnike bile način izražavanja prije nego što su događaji, icnocuícatl ili tužne pjesme počele imati pravi smisao. Ne samo da su mitovi napisani i prepričavani o podrijetlu, već i o padu Astečkog carstva, znamenja koja su uznemirila umove doseljenika, a posebno Moctezume, posljednjeg cara astečki. On i Cortés ušli su u povijest kao protivnici, potonji uz pomoć dobro poznatog domorodca: "La Malinche" koji je u Meksiku personifikacija izdaje, čak i pridjev "malinchista" označava onu osobu koja odbacuje svoje i preferira ono što je stranim. Jedan od znakova koji privlači veliku pažnju:

Ono što je danas poznato kao "Legenda o La Lloroni" spašeno je od tih dana. To je simbol identitetneporecivo meksički; koji, iako je danas dobio “zastrašujuće” prizvuke, razotkriva nemir domorodačkih naroda u kojem je majka vapila zbog gubitka svoje djece.

Suočeni s ratovima, Meksikanci su ostali hrabri, ali bol i patnja bili su jači. To je zabilježeno u sljedećoj tužnoj pjesmi koja odražava tjeskobu domorodaca u pjesmi pod nazivom "Posljednji dani mjesta Tenochtitlan":

Mnogo toga je uništeno, preživjeli su se morali prilagoditi novome tradicije, neka su braća misionari promicali spoj običaja i načina života. Postojala je neporeciva religijska fuzija, lingvistika, socijalnog i kulturnog koji je do danas sačuvan. Nahua misao nastojala je preživjeti u Jezik, u svjetonazoru autohtonih naroda i njihovim tradicijama.

Najrelevantniji predstavnici nahuatl književnosti su Nezahualcóyotl i Nezahualpilli, obojica su bili tlatoaniji (vladari carstva), otac i sin, budući da nisu svi bili kvalificirani za pisati, filozofirati, poetizirati. U usmenosti, u mitovima iu svakodnevnom životu prenijele su se mnoge kreacije koje su se danas prenosile. Ne znamo konkretne autore, ali oni su bili identitet naroda koji je oslonac identiteta meksički.

Konzultirana bibliografija

Garibay Kintana, A. M. i Leon-Portilla, M. (2015). Vizija poraženih. Domorodački odnosi osvajanja. Meksiko: UNAM.