Pomoćne znanosti iz povijesti

S pisanom riječi povijest se počela pisati, a s vremenom su se i druge znanosti morale proučavati: pomoćne znanosti povijesti. Sastoje se od niza postojećih i izvedenih znanosti koje imaju funkciju pomoći jasnijem prikupljanju informacija o onome što se dogodilo i njegovoj važnosti.

Te se znanosti mogu implicitno i jasno sažeti.

Pomoćne znanosti iz povijesti su:

Pomoćne znanosti iz povijesti mogu biti dvije vrste:

Nezavisne pomoćne znanosti:

1. Oni koji imaju svoje ciljeve, koje možemo nazvati neovisnima, ali čija su izvješća vrijedna za povijest.

2. Oni koji su na određeni način, znanosti stvorene da služe izravno Povijesti i koje se mogu nazvati podređenima njoj.

Među glavnim neovisnim pomoćnim znanostima povijesti nalazimo sljedeće:

do) Zemljopis.- Proučavajte Zemlju i da je od velike vrijednosti procijeniti na kojim su se mjestima razvila ljudska društva i kakav je mogući utjecaj na njih imao fizički okoliš;

b) Kronologija.- Njegova je svrha popraviti podjele vremena, redoslijed datuma i događaja, kako bi ih se pravilno sistematiziralo. Interes ove i geografije su takvi da su ih nazivali "očima povijesti".

c) Arkeologija.- Svrha mu je proučiti ostatke (spomenici, oružje, namještaj, itd.) Najstarijih civilizacija.

d) Etnologija.- Proučite što se odnosi na karakteristike ljudskih rasa.

i) Geologija.- Istražite oblik zemlje i transformacije koje je zemaljska kora doživjela do danas.

F) Lingvistika.- Tko istražuje različite jezike i njihove odnose.

g) Antropologija.- Tko proučava čovjeka.

h) Paleontologija.- koji proučava fosilne ostatke (ljudi, životinja; itd.)

i) Možemo uključiti, iako u manjoj mjeri, i druge grane znanja kako:
Društvene znanosti (sociologija, ekonomija, pravo, itd.); Biologija, psihologija i drugi.

Zavisne pomoćne znanosti:

U ovoj drugoj kategoriji, odnosno onoj znanosti koja je stvorena za službu Povijesti i koja se iz tog razloga može nazvati podređenom, nalazimo:

1.- Paleografija.- Namijenjeno proučavanju drevnih spisa i znakova.

2.- Numizmatika.- Tko proučava stare novčiće i medalje.

3.- Epigrafija.- Tko proučava natpise.

4.- Bibliografija.- Da se odnosi na poznavanje knjiga i kodeksa.

5.- Arhivologija ili arhivonomija.- To omogućuje posjedovanje znanja za formiranje arhiva.

6.- Sigilografija.- To pomaže u poznavanju žigova koji su se i koji su se i prije koristili za legalizaciju dokumenata ili za njihovu legalizaciju.

7.- Diplomatski.- Ovim se provjeravaju i proučavaju stari dokumenti ili diplome i njihova autentičnost.