Kemijske značajke vode

Voda je najpoznatiji kemijski spoj od davnina, a dugo vremena se smatrala elementom. Bilo je to do 1783. godine, kada se pokazalo da je voda proizvod kombinacije vodika i kisika.

Kemijske karakteristike vode su sljedeće:

• Kemijski je neutralan, pH mu je 7.
• Sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika.
• U normalnim uvjetima tlaka i temperature ima tekuće stanje.
• Talište mu je 0 ° C.
• Točka vrenja mu je 100 ° C.
• Njegova atomska težina je 18.
• Gustoća: 1.
• Težina: 1g / cm³
• Otapa većinu tvari, zbog čega se naziva univerzalnim otapalom.
• Bez mirisa
• Bezbojna
• Neukusan

Karakteristike vode polazna su točka za određivanje nekih karakteristika drugih elemenata. Dakle, voda ima najveću gustoću na 4 ° C. To je referentna točka za određivanje gustoće ostatka tvari i elemenata. U tim uvjetima voda ima gustoću 1. Uz to, kubni centimetar vode i na 4 ° C referentna je točka za utvrđivanje jedinice težine decimalnog metričkog sustava. Jedan kubni centimetar vode težak je jedan gram.

Sljedeća referentna točka utvrđena na temelju karakteristika vode su točke vrenja i smrzavanja koja daju mjerilo temperatura u stupnjevima Celzijevih: na razini mora, točka ključanja vode referenca je za utvrđivanje 100 stupnjeva na skali centigrad; dok mu je talište, odnosno kada pređe u kruto stanje, 0 ° C.

S kemijskog gledišta, voda je jedan od najvažnijih spojeva. U prirodnom obliku nalazi se u tekućem, krutom i plinovitom stanju, ovisno o atmosferskim uvjetima i temperaturi u kojoj se nalazi. 70 posto površine planeta zauzima voda.

Kao kemijski spoj jedan je od najstabilnijih, jer ga zadržava iznad svog vrelišta cjelovite molekule na temperaturama do 1600 ° C, kao i na vrlo niskim temperaturama, onima blizu nule apsolutni.

Sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika, voda ima svojstva i kiseline (+ H) i baze (-OH), tako da je u uvjetima čistoće voda neutralna, odnosno nije ni kisela ni alkalna, jer ostaje u ravnoteži. To služi za utvrđivanje srednje točke ili točke ravnoteže na skali kiselosti ili pH skali, u kojoj čista voda ima pH 7, odnosno kemijski je neutralna.

Glavna važnost vode u kemiji je što otapa većinu tvari, zbog čega je poznata kao univerzalno otapalo. U vodi se otapa u krutinama kao što su soli, neki oksidi i organske tvari; tekućine poput alkohola i plinova poput ugljičnog dioksida, klorovodične kiseline ili amonijaka. U mnogim vodenim otopinama uvjet koji utječe na topljivost tvari je temperatura. Povećavanjem temperature pogoduje otapanju krutina i tekućina; dok pad temperature pogoduje otapanju plinova.

U svom čistom stanju voda nema miris, okus ili boju, odnosno bez mirisa je, bez boje i okusa. Čista voda je loš vodič električne energije s izolacijskim karakteristikama. Međutim, u prirodnim uvjetima voda nije apsolutno čista. Uvijek sadrži određenu količinu otopljenih plinova, minerala i drugih tvari koje u većoj ili manjoj mjeri mijenjaju njegove karakteristike električne vodljivosti i kiselosti. Te su dvije karakteristike međusobno povezane. Sadržeći otopljene metale, soli ili plinove, oni se disociraju na ione koji mijenjaju električnu vodljivost vode, čineći je elektrolitom. Ovo elektrolitičko stanje vode neophodno je za život, jer mnoge tvari koje su organizmima potrebne prolaze kroz stanične membrane dok se ioniziraju u tekućem mediju.

Da bi se dobila čista voda, voda se prokuha i rezultirajuća para prolazi kroz rashladni sustav gdje se kondenzira, a tekućina pada u drugu posudu. Taj se postupak naziva destilacija. Destilacijom, dok se kontrolira temperatura ključanja, vodena para napušta posudu dok ostali otopljeni elementi jesu teže i s većom točkom vrenja ili isparavanja, ostaju na dnu posude, tako da rezultirajuća voda nema tvari koje je imala otopljen. Međutim, ponekad postoje neke tvari koje ostanu nakon destilacije, pa se radi drugi postupak destilacije. Voda proizvedena ovim postupkom poznata je i kao dvostruko destilirana voda.