Primjer znanstvene metodologije

Pozvan je znanstvena metodologija, do akumulacije tehnika, aktivnosti, alata i procesa koji se koriste za stvaranje znanstvenih teorija.

Znanstvena se metodologija razlikuje u svakoj znanosti, pa društvena znanost ima drugačija načela i metode od medicinske znanosti.

Koncept znanstvene metodologije stvorio je Thomas Samuel Kuhn 1971., koji je jasno stavio do znanja da svaka znanost ima određenu metodu za izvršavanje svojih zaključaka, odmičući se tradicionalne znanstvene metode, naglašavajući tako da svaka znanost ima određenu metodu koja vam pomaže znati ili negirati teorije.

Stoga, zaključno, znanstvena metodologija specifičan je postupak za svaku granu studija, što studentima omogućuje istraživači postižu rezultate koji se mogu provjeriti određenom znanstvenom metodom svake discipline studija.

Primjeri znanstvene metodologije:

1. - Primjer osnovne znanosti:

Osnovna metodologija znanosti sastoji se od jednostavnih parametara koji se mogu povećavati ili smanjivati ​​ovisno o znanosti na koju se primjenjuje.

Ova se metodologija sastoji od općih parametara kao što su sljedeći:

a) Predmet.- To je bitno, jer bez njega nema ničega za proučavanje.

b) Promatranje.- Ovo je prepoznavanje odabranog predmeta.

c) Prikupljanje podataka.- Ovo je prikupljanje informacija i to je prikazano u svim istragama.

d) Eksperimentiranje.- Ovo je druga metoda koja se može razlikovati ovisno o grani znanosti.

e) Zaključci.- Ovo je logičan kraj koji se dobiva na kraju metodološkog postupka.

2.- Primjer metodologije statistike:

Statistika koristi metodu koja pruža sljedeće parametre:

a) Izjava problema:

To može biti bilo što, poput prijevoza, hrane, vremena, uragana, izbora, epidemije itd.

b) Utvrditi objekt proučavanja:

Zašto se proučava i što se proučava, ovdje ćemo pretpostaviti da je riječ o sezonskoj epidemiji gripe.

c) Definirajte ciljeve i hipoteze:

Cilj ili ciljevi i hipoteze služe kako bi se znalo što će se dogoditi ili se događa sa subjektom ili što želite znati konkretno o subjektu.

d) Navedite veličinu i vrstu uzorkovanja:

To je količina i vrsta podataka za koje se očekuje da će se prikupiti, znajući koliko će se prikupiti i u kojem smislu.

f) Prikupljanje podataka:

Ovo je ispravna akcija prikupljanja podataka, koja može biti anketama, zapisima, fotografijama itd.

g) Ispunjavanje etičkih zahtjeva pri prikupljanju podataka:

To je da su to istiniti podaci, da se ne lažira kao što se to događa s političkim anketama ili s njima društvene ankete o kontroverznim ili neprihvaćenim temama, gdje se podaci mogu krivotvoriti radi postizanja rezultata specifično.

h) Pročistiti uzorak:

To se sastoji od ispravljanja i katalogiziranja dobivenih podataka.

i) Opisna analiza:

Objasnite razlog rezultata dobivenih podataka, korak po korak, da biste dobili logičan zaključak u skladu sa statističkom stvarnošću.

j) Stvaranje modela objašnjenja:

Riječ je o dobivanju grafa ili grafova zajedno s osnovnim zaključcima koji će objasniti trend spomenutog istraživanja i pripadajuće statistike.

k) Riješiti hipoteze:

Ovo donosi čvrst zaključak o odabranoj temi.

3. - Primjer eksperimentalne znanstvene metodologije:

Koraci znanstvene metodologije gotovo su identični konvencionalnoj znanstvenoj metodi.

 a) Promatranje:

To se sastoji od gledanja izvan prvog objektivnog dojma, pokušaja identificiranja određenih detalja o čemu vidimo, a u mnogim prilikama promatranje zahtijeva različite procese jer nam oči obično ne pokazuju stvarnost čega izgleda. Uz to nam može pokazati različite aspekte ili promjene koje može imati.

b) Pristup i traženje informacija o problemu:

Možemo reći da je problem ono što želimo istražiti, a potraga za informacijama ono je što nam problem može reći, pitajući nas što je to i mogućnosti koje nam pruža.

Iz pristupa se traže i istražuju povezane informacije, uz teorije crtanja.

c) Hipoteze i formulacija teorija:

Formuliranje teorija i stvaranje hipoteza omogućuju nam predviđanje objašnjenja ili dobivanje mogućih odgovora.

d) Eksperimentiranje:

Trenutno se vrše izmjene i manipulira se elementima, pokušavajući znati različite posljedice i učinke.

Da biste izvršili eksperimentiranje, prvo morate izvesti projekt za izvođenje koraka, projicirajući manipulaciju objektom koji se proučava.

U tom smislu stvara se kontrolna skupina koja će slijediti korake koje će provoditi oni koji čine eksperimentalnu skupinu, vodeći evidenciju o rezultatima.

e) Prikupljanje podataka:

Kontrolna skupina je ona zadužena za prikupljanje podataka, koja mora prikupiti i one koji se smatraju kvalitativnim ili nekvalitativnim

Prvi "kvalitativni" su oni koji izražavaju ono što se može vidjeti, jer su to objektivni podaci koji izražavaju veličinu, boju, teksturu, mirise itd.

Kvantitativni podaci su oni koji nas obilježavaju količinama, mjerama, težinama itd.

f) Prikazivanje podataka:

Podaci su između ostalog predstavljeni u izvješćima, podacima, grafikonima i tablicama, što omogućuje jasnu percepciju svih podataka.

g) Zaključak i analiza podataka:

S prikupljenim podacima izvodi se niz nagađanja koja nas vode do zaključka koji nas objašnjava podaci koji se odnose na subjekt kojim se bavimo, konačna usporedba je ono što nas navodi na zaključak moguće.