Definicija besplatne licence

Pojava slobodnog softvera ne ostaje samo u a revolucija tehnologiju, ali također želi revolucionirati društvo pružajući alat za neograničenu upotrebu koji, osim toga, promiče istraga: besplatni softver.

I, u svijetu u kojem živimo, ovaj besplatni softver mora biti zakonski pokriven kako bi se spriječilo da ga netko prisvaja i prisilio one koji ga koriste da se pridržavaju njegovih pravila. Zato se takvo pokriće pruža putem licence.

Licenca (bez obzira je li besplatna ili ne) predstavlja pravni ugovor između onoga tko proizvodi i / ili distribuira softver i korisnika koji mora biti prihvaćen u trenutak instalacije i / ili prvo izvršenje zahtjeva i to pravno obvezuje poštivanje njegovih uvjeta od trenutka njegovog prihvaćanje.

Budući da je obvezujući ugovor između strana, njegovo kršenje smatra se kaznenim djelom za koje je kažnjivo zakon, tako da korisnik može biti izveden na suđenje u slučaju da bude otkriveno da ga krši.

Tako, na primjer, licence tvrtke

vlasnički softver izričito zabraniti besplatno kopiranje i prijenos programa trećim stranama od strane korisnika, kao i instalacija i uporaba kopija koje nisu originali koje je prodala tvrtka proizvođača i / ili distributer.

Besplatne licence su one koje su u skladu s četiri postulata o slobodi softvera koje je ustanovio Richard Stallman sredinom osamdesetih.

Ti su postulati:

Sloboda 0: upotrebe, da bismo mogli koristiti softver na bilo koji način i s ciljem koji nam padne na pamet.
Sloboda 1: proučiti kako program funkcionira. To implicitno zahtijeva dostupnost kodirati fontana.
Sloboda 2: distribucija, kako bismo mogli dobiti program kome god želimo.
Sloboda 3: modifikacija, tako da ako želimo napraviti varijantu softvera ili izmijeniti njegov oblik funkcioniranje, mi to možemo. Opet podrazumijeva dostupnost izvornog koda.

Kao što vidimo, ni u jednom trenutku to ne podrazumijeva eksplicitno slobodni softver (o tome bismo mogli implicitno razgovarati), već dostupnost njegovog izvornog koda i moć da ga damo onome kome želimo.

Besplatne licence moraju biti u skladu s ove četiri slobode bez palijativnih ili, na drugi način i iako mogu se uskladiti s bilo kojim od njih, ako se ne pridržavaju svih njih, ne mogu se smatrati besplatnim licencama.

Ali nije stvar samo u ispunjavanju ove četiri slobode; oni koji su izrađeni razlikuju se između različitih besplatnih licenci, osim što se dotiču i drugih različitih aspekata. Ako ne, više ne bi postojale različite besplatne licence.

Među najpopularnijim i najčešće korištenim licencama u svijetu slobodnog softvera je GPL.

Ovo su stvorili Richard Stallman i Fondacija za slobodni softver (FSF) 1989. godine, a tijekom godina je pretrpio razne modifikacije, a posljednja je bila 2007. (verzija 3).

U početku stvoren za operacijski sustav GNU (projekt koji je također pokrenuo Stallman) proširio se na velik broj aplikacija, poput Linux kernela ili uredskog paketa LibreOffice. Potonji kombinira GPL s ostalim licencama slobodnog tipa.

Osim GPL-a, druge važne besplatne licence su Apache (s istoimenog web poslužitelja), MPL (Mozilla Public License), LGPL s FSF-a kako bi se omogućilo integracija besplatnog softvera u vlasničkom softveru, Yahoo! Javna licenca ili CDDL.

Filozofija slobodnog softvera završila je prožimajući ostatak društva i s tim su se širile besplatne licence.

Kao primjer za to imamo audiovizualni sadržaj, koji također može biti besplatan, ili sadržaj tvrtke tekst.

Foto Fotolia: Arkela

Teme u besplatnoj licenci