Definicija rata Ifni
Miscelanea / / July 04, 2021
Napisala Guillem Alsina González, u kolovozu 2018
Bilo je nešto poput "rat koji nikada nije postojao”, Barem ne službeno, jer to tada nije uzbuđivalo Francov režim vladao u Španjolskoj, niti je to pretpostavljao Maroko, koji se tada pojavio kao gubitnik toga sukob.
Rat Ifni bio je kratkotrajni vojni sukob koji su se na konjima vodili između 1957. i 1958. između španjolskih snaga i pobunjenici koje podržava Maroko, u kontekstu marokanskih potraživanja na Saharu i ovu španjolsku koloniju u Afrika.
Ifni je bila mala španjolska kolonijalna enklava klauzurna u sredini teritorija Marokanski, smješten na obali prije Kanarskih otoka i s glavnim gradom u Sidi Ifniju, od kojeg je i postala Španjolska položaj 1934., za vrijeme Druge republike, iako mu je dodijeljeno Ugovorom iz Wad-Rasa od 1860.
Sredinom 1950-ih u Španjolskoj je to bilo nešto poput posljednje kolonije koju su Španjolci imali na umu, dok za Maroko (neovisan 1956.) predstavljao je uvredu za stvaranje teritorija bivšeg kolonizatora, smještenog usred njegove zemlja.
Teritorij nije bio posebno bogat i stoga nije imao nikakvu žalbu. Njegov jedini održavanje Ribolov je bio ekonomičan, premda ni to nije bilo baš dobro.
Da bi oporavio Ifnija, Maroko se nije želio upuštati u konvencionalni rat za koji nije bio spreman, pa se odlučio za ono što bismo danas znali kao "hibridnu" ratnu strategiju: olakšavanje prolaska na teritorij neregularnih skupina naoružan.
Te "oslobodilačke snage" u marokanskoj terminologiji ("oružane grupe" za Francov režim) pokrenuli su svoju akciju 23. listopada 1957. godine, izazivajući prepucavanja s predstražama Španjolci.
Činilo se da se španjolske snage vraćaju u istu grešku strategija od blok korišten više od tri desetljeća ranije u Maroku i koji je nanio ozbiljne žrtve vojsci.
Španjolska je poslala pojačanje, ali nije mogla računati na najmoderniji ratni materijal koji je isporučila američka vojska.
To je bilo zbog činjenice da je sporazum sa Sjedinjenim Državama ograničio upotrebu ratnog materijala koji je ta zemlja ustupila za upotrebu na poluotoku, a ne u kolonijama (status koji je tada imao Ifni). Takva oprema uključuje tenkove M47 Patton.
Umjesto toga, španjolski su se vojnici morali boriti, na primjer, noseći espadrile i uz zračnu potporu nekog starog Heinkela He 111 (i moguće njegove izvedenice od proizvodnja Španjolska CASA 2.111), model koji je gotovo podrazumijevao veći rizik za svoju posadu i vlastite snage, nego za neprijatelja. Francov režim, koji je utišao sukob sa svojim javno mišljenje, nisu mu htjeli posvetiti moderna sredstva.
Međutim, španjolske su snage imale profesionalce Legije, podržane zamjenskim snagama iz metropole, skupom daleko nadmoćnijim od neprijateljskih snaga.
Marokanci iz Ifnija, uključeni u španjolske trupe, otpušteni su malo prije početka boreći se, jer su bili nepouzdani za španjolske časnike, iako nije sigurno da jesu svatko.
Poput ostalih kolonijalnih sila, Španjolska je veći dio svoje dominacije u svojim kolonijama temeljila na trupama regrutovanim od samih domorodaca. U slučaju Ifnija, Španjolci su također znali osvojiti samouvjerenost mještana, zabranjujući, na primjer, kršćanski prozelitizam.
Međutim, u to je vrijeme bila velika marokanska nacionalistička agitacija, što je dovelo do činjenice da španjolski časnici nisu samo pokazivali povjerenje u domaće kolonijalne trupe.
Operacije su također pljusnule u španjolsku Saharu, smještenu južno od kolonije Ifni.
23. studenog ofenziva je bila usredotočena na Sidi Ifni. Marokanski neredovnici prekinuli su komunikaciju između glavnog grada i glavnih postaja, izolirajući ih.
Sidi Ifni je napadnut, ali španjolski garnizon hrabro se opire. Napadi su i na druge položaje, poput Tiliuina, T’Zelata. Istodobno se napadaju i španjolski položaji u Sahari, poput El Aaiúna.
Konačno, marokanska ofenziva u Sahari osujećena je zajedničkom intervencijom Španjolske i Francuske.
Unatoč tome, Maroko nije napustio sukob praznih ruku, jer se uspio predati, do španjolskih vlasti, pojasa sjevernog teritorija španjolske Sahare, poznatog kao Cabo Juby. Ifni će nastaviti u španjolskim rukama do 1969. godine, godine u kojoj će kolonija biti vraćena u Maroko.
Trošak sukoba bit će oko 200 mrtvih i 300 ranjenih za Španjolsku (više žrtava nije navedeno na francuskoj strani), za nekoliko tisuća neodređenih žrtava na marokanskoj strani. Sve, za komad polusterilne zemlje ...
Senzacija među veteranima tog natjecanja je službeno napuštanje.
The vlada Franco nikada nije prepoznao rat, a cenzura je prešutila vijest o njemu, koja je u javnosti došla kapljicama, koja je samo saznao je da su na tom području postojali "okršaji", pripisani obračunu sa strankama malo više od bandita, što je režim i želio prodati.
Tek nedavno i priča i svjedočenje oni koji su se borili u tom sukobu, a to španjolsko javno mnijenje otkrilo je što dogodilo.
Fotografije: Fotolia - Kajzr / KarSol
Teme iz rata Ifni