Koncept u definiciji ABC
Miscelanea / / July 04, 2021
Napisala Guillem Alsina González, u prosincu 2017
Za većinu ljudi taj pojam haker (stručnjak za tehnologiju, s posebnim učestalost na Neformativna sigurnost) ima konotacija isključivo tehnički. Ali istina je da je, pored ove očite strane, i hakiranje iza sebe ima i čitav filozofski ili ideološki aspekt (kako nam je draže) koji u konačnici zagovara primjerice za slobodu informacija i transparentnost, a koja pokreće aktiviste ovoga ideologija, haktivisti.
The haktivizam je ideologija ili filozofija koja održava praksu hakiranje, a koje možemo shvatiti kao društveno proširenje želje za slobodom informacija i poznavanjem prakse hakiranje.
U konačnici, što haktivizam jest da su ljudi kao građani više i bolje informirani, na transparentan način. Iz tog se razloga zalaže i za uklanjanje tajni i za objavljivanje svega, i - iako se čini kontradiktorno - upotrebu alata anonimizacije radi očuvanja individualnih sloboda protiv elektroničke špijunaže kojoj vlade podvrgavaju javne mreže iz komunikacija.
The haktivizam Izražavao se tijekom vremena na razne načine, od kojih je najprimitivniji rođen s počecima ekspanzije računarstvo, uglavnom u Sjedinjenim Državama, a osnovani su na odborima i sastancima klubova ljubitelja računala, iskristalizirajući se u nizu ideja koje su ustupile mjesto prvim hakeri.
Modernije, možemo shvatiti kao pojave koje su dio haktivizam Wikileaks (sloboda informacija, bez tajni) i Anonymous (kolektivno haktivist širom svijeta koja je provodila različite akcije).
Obje inicijative (uz ostale) provode ljudi s velikim tehničkim znanjem (Julian Assange, jedan od suosnivača Wikileaksa, bio je haker u mladosti, progonjen od zakon za ilegalni pristup vojnim računalnim sustavima), ali koji se temelje na etičkim i moralnim načelima.
Obično se ove aktivnosti mogu klasificirati kao „subverzivne“ u odnosu na uspostavljeni poredak i državne subjekte.
Ako malo razmislimo, sasvim je logično: dok vlade skrivaju informacije kako bi stekle moć (na štetu drugih država i vlastitih građana), haktivizam nastoji osnažiti ljude i iznijeti tajne na vidjelo. Pad je neizbježan.
Ali haktivizam To se ne pokazuje samo u obliku djelovanja više političke prirode, već ima i više socijalnih proširenja poput hacklabs.
Ovi hacklabs su prostori otvoreni za zajednicu, u kojima možete naučiti o novim tehnologijama i eksperimentirajte s njima.
Općenito, njima upravljaju volonteri, koji upravljaju prostorom i pozdravljaju one koji dolaze, organiziraju tečajeve i aktivnosti, od kojih je većina besplatna, ali i neke plaćene aktivnosti za potporu osnovnim potrebama vlastito ja hacklab.
Oni ideološki suprotstavljeni haktivizam pokušali su identificirati ovu ideologiju s idejama krajnje ljevice (posebno u zemljama u Europi) oni koji su najlošije promatrani, poput Sjedinjenih Država), au nekim slučajevima i krajnje desnice.
U slučaju vlada, kao u okviru sukoba između Sjedinjenih Država i Wikileaks-a, vlasti su zatražile kriminalizaciju aktivnosti haktivisti, nešto što su oni branili tvrdeći da njihovi postupci slijede ideološke i humanitarne motive.
Fotografije: Fotolia - LuckyStep / Andrey Popov
Teme iz haktivizma