Definicija popularne umjetnosti

Koncept popularne umjetnosti vrlo je širok i uključuje različite kreativne aktivnosti: književnost, glazba, muzika, slika, kino, obrti, izvedbene umjetnosti, grafičke umjetnosti i dugačak niz modaliteta, žanrova i podžanrova.

Opće značajke popularne umjetnosti

Glavna karakteristika svake popularne umjetnosti je orijentacija prema široj javnosti. Moglo bi se reći da je grad glavni junak popularne umjetnosti. Moramo imati na umu da je umjetnost tradicionalno bila povezana sa društvenim elitama i, prema tome, s manjinskim sektorima i, prema tome, logično je da su ljudi stvarali vlastite oblike izraz umjetnički.

Koncept popularnog povezanog s umjetnošću podrazumijeva da umjetnička manifestacija ima za cilj povezivanje s većinom ljudi. Na taj je način ovaj umjetnički modalitet izuzetno participativan, otvoren i uličan.

Stil narodne umjetnosti obično je jednostavan i pristupačan. Dakle, sve sofisticirano i zagonetno daleko je od duha popularnog. To ne znači da narodna umjetnost ima

kategorija inferiorno, ali ima drugi jezik i drugačiji pristup. Uzmimo ilustrativan primjer: klasični ples je elitistički (izvodi se u kazalištima s određenim luksuzom, a ulaznice su obično skup), ali popularni ples ili folklor mogu se plesati na trgu i u opuštenoj atmosferi daleko od formalnosti. Dakle, ples može biti elitistički ili popularan i ta bi se razlika mogla primijeniti na bilo koji umjetnički izraz.

Neki primjeri

Ministri iz Srednji vijek recitirali su pjesme na ulicama gradova i njihova se aktivnost obično nije odvijala u luksuznim palačama.

Ako razmišljamo o kinu, nalazimo filmove namijenjene široj javnosti u kojima je namijenjena zabava gledatelja.

Na tržnicama obično postoje obrtnici koji izrađuju predmete namijenjene široj javnosti.

Na ulicama velikih gradova uobičajeno je pronaći grafite koji obično predstavljaju poruke povezane s kulturom ljudi.

Poezija je a spol književna koja nudi i dva lica: pjesme pune simbola i figure očito popularne retorike i pjesme (mnoge su tradicionalne pjesme nadahnute tim pjesmama).

Unatoč razlikama između onoga što je popularno i onoga što nije, ponekad je granica između dviju manifestacija nejasna. Primjer bi mogli biti serijalizirani romani iz 19. stoljeća (nastali kao da ih čita čitava javnost, ali s prolaskom Vrijeme je steklo još jedno značenje, o čemu svjedoče serijalizirani romani Charlesa Dickensa ili Victora Hugo).

Foto: iStock - Jodi Jacobson

Teme iz popularne umjetnosti