Koncept u definiciji ABC

Prosvjed je onaj uzorak nezadovoljstva ili nezadovoljstva koji će pojedinac izraziti u odnosu na nešto ili nekoga. Općenito, to nezadovoljstvo ima veze s nekom odlukom ili postupkom koji ga blisko dodiruje, bilo u njegovom ekonomskom, profesionalnom ili osobnom interesu. “Nakon što je upravitelj najavio zamrzavanje plaća na razdoblje od jedne godine, zamolio sam da govorim kako bih izrazio svoj odlučni protest protiv ove samovoljne mjere.”

Kad se prema nama loše ponašaju u trgovini ili kada također dobivamo lošu uslugu od tvrtke koju unajmimo, to je stav ponavljajući da osjećamo želju da izrazimo to nezadovoljstvo ili neslaganje protestom koji će biti usmjeren na osobu odgovornu za njegu prema klijent.

Većina uslužnih tvrtki ima call centar za primanje ove vrste prosvjeda, uglavnom putem telefon, a imaju čak i knjigu u koju kupac koji se osjeća loše uslužen može zapisati svoje loše iskustvo.

Misija njihove provedbe resursi je ponuditi kvalitetniju uslugu.

Akt, riječ ili dokument kojim se izražava zahtjev

Također, na dokument, akt ili riječ kojom se izražava dotično neslaganje ili nezadovoljstvo označeno je terminom protesta.

Taj osjećaj protesta, kao javno pokazivanje mišljenja grupe sa sastanka na ulici nekog datuma ili simbolično mjesto, ispostavilo se da je jedna od najpopularnijih upotreba riječi protest danas, a također je postala i najčešći modalitet koji ljudi koriste kada se moraju proglasiti protiv odluke ili projekta ili također tvrditi neki pravo.

Skupine koje prosvjeduju zbog polaganja prava ili zahtjeva

Protesti ove vrste generirani su određenom nelagodom, dok masovni mediji često odražavaju prosvjede različitih skupina koje smatraju da su im neki naštetili razlog.
Prosvjed uvijek ima opravdavajući karakter i izražava želju za poboljšanjem nekih konteksta ili situacija u nekim socijalnim sektorima, posebno najugroženijim.

Misija prosvjeda uvijek će biti pokazati da se važan dio zemlje protivi određenom politika, osobnost ili zakon nedavno donesen.

Što više ljudi sazove prosvjed, to je veća mogućnost da će on moći narušiti ustaljeni poredak stvari, jer što je više ljudi koji su za neki problem, veće su šanse da će se ono postići.

Nažalost, ponavljajuća posljedica prosvjeda često je nasilje, budući da se u mnogim mobilizacijama unutarnje nesuglasice obično otkažu u istoj skupini ili ako to ne uspije, Kako je riječ o javnom sastanku, može biti da postoji infiltrator koji motivira situaciju u nasilje.

Također, nasilje može doći od policijskih vlasti čija je misija osigurati sigurnost s ulice i pazite da prosvjedi ne izmaknu kontroli u smislu reda i harmonije.

Kad mobilizirani prakticiraju nasilje, obično se dogodi da policija napreduje u svom uhićenju i tako nastane tučnjava između obje strane, koja obično razvija još više nasilja, jer ih policija koristi određene elemente kako bi ih zaustavila, poput gumenih metaka, suzavca, dok koji s druge strane obično reagiraju snažnim elementima koje imaju pri ruci, palicama, kamenjem, između ostalog, i naravno da je ravnoteža ozbiljno ozlijeđena obje strane.

U onim slučajevima u kojima policija nasilno djeluje kako bi demontirala prosvjed koji nije razvio nasilje bilo koje vrste, o tome će se raspravljati u uvjeti policijske represije i, naravno, policijske vlasti koje su proizašle iz ove akcije moraju za to odgovoriti pravdi napad.

Argentinske novine

S druge strane, Prosvjed znao biti prepoznati novinski odašiljač misao anarhist u Argentini krajem 19. stoljeća, utvrdivši se i kao najvažniji novinarski glas koji je u to vrijeme imao latinoamerički anarhizam.
Osnovala ga je skupina radnika koji pripadaju različitim sindikatima, a u prvih pet godina života vodila ga je Katalonski radnik i izrađivač kabineta Gregorio Inglán Lafarga. Među najistaknutija perja ubrajamo sljedeće: Mariano Cortés, Pietro Gori, Alberto Ghiraldo, Florencio Sanchez, José de Maturana, između ostalih.

Problemi u prosvjedu