Članak mišljenja o zlostavljanju životinja

Članak mišljenja o zlostavljanju životinja

Nemoral konzumacije i zlostavljanja životinja

Mahatma Gandhi je potvrdio da se „veličina nacije i njezin moralni napredak mogu suditi prema načinu na koji se odnosi prema životinje“, što znači da je način na koji se odnosimo prema drugima vrsta odraz je stupnja kulturne profinjenosti naših društava. I premda je u principu lako složiti se s indijskim vođom, nije tako lako kad je podrazumijeva radikalnu promjenu naših životnih navika, poput prehrane, zabave ili potrošnja.

The industrije Modernisti su bili vješti u skrivanju od nas načina na koji izrađuju svoje proizvode: čime ih izrađuju, na koji način, kako ih testiraju. a mi, potrošači okorjeli, igramo istu igru, budući da duboko u sebi radije ne znamo.

Prekrivamo oči prehrambenom industrijom čije se životinje uzgajaju u okrutnim i nehigijenskim uvjetima, a potom vrve od antibiotici boriti se protiv infekcija koje stvara njihov vlastiti model života. Prekrivamo oči ispred laboratorija za testiranje šminke, gdje su životinje prisiljene trpjeti proizvod za proizvodom kako biste vi ili Šampon s ispiranjem mogu koristiti bez rizika od alergijske reakcije, jer ih je već stotinu životinja imalo u našoj mjesto.

Pokrivamo oči, jer nas duboko u sebi nije briga, ili zato što osjećamo da nemamo što raditi, da je ta nemilosrdna industrija ista koja nam daje posao, odvede nas gotovu piletinu u supermarket ili nam dopusti da vjerujemo da imamo istu frizuru kao ona filmska zvijezda koja pravi šampon oglašavanje.

Što ovo govori o nama, Gandhijevim riječima? Što to govori o našem moralu, našem suosjecanje, naša vizija života izvan naše vrste?

Naše žrtve životinja

Ne predlažem povratak u špilje, niti najstrože vegetarijanstvo, niti životnog neprijatelja higijene i običaji od vremena. To su argumentima s kojima se često ismijava svaki pokušaj moralnog razmišljanja o onome što je očito monstruozna stvarnost: prema životinjama se odnosimo kao prema robi.

A to je nešto što prije nekoliko stoljeća jedva da smo radili i s ljudima: svodimo ih na ropstvo. Samo u slučaju životinja mnogo je gore: guramo ih od rođenja do hendikepa, do mjesta inferiornosti i patnje, jer nemaju čak ni glas da nam izraze, u terminima koje želimo razumjeti, da je njihova patnja identična naše. Rob je barem imao riječ, kojom je mogao prokleti gospodara i zakleti mu se na osvetu. Naše životinje žrtve nemaju ni utjehu bijesa.

Od čega bismo se mi ljudi trebali hraniti bilje i životinje, to je stvarnost koja je za neke neizbježna. Nadalje, praksa koja nije izmislila modernost, ali nas prati otkako smo se pojavili na licu planeta i koju čak dijelimo sa samim životinjama. Ne možemo se u isto vrijeme smatrati superiornim, preuzeti mjesto zapovjedništva na planetu i tretirati ih na način na koji ne zadržavamo čak ni najzloglasnije naše vrste.

Ako postoje ljudska prava, ako ih doista smatramo temeljom moralnog postojanja pred našim bližnjima, kako to da nismo učinili isto uz univerzalna prava životinja, od kojih velika većina pati poput nas, osjeća se kao mi i umire kao nas?

To je nešto za što suvremeni svijet nema odgovor.

Reference:

• "Novinarstvo mišljenja" u Wikipedia.
• "Okrutnost prema životinjama" u Wikipedia.
• "Univerzalna deklaracija o pravima životinja" u Zaklada Affinity.
• "Zlostavljanje životinja" u Telesur.

Što je mišljenje?

A mišljenje to je vrsta novinarski tekst u kojoj autor čitatelju izlaže svoj osobni stav u vezi s određenom temom. U biti se radi o argumentirani tekstovi, koji koriste informacije kako bi promovirali perspektivu, odnosno kako bi uvjerili čitatelja da zauzme njihovo stajalište. Iz tog razloga, oni su obično potpisani i osobne prirode (s izuzetkom novinskih uvodnika, u kojima odražava institucionalni položaj novina), budući da se čitatelj može složiti ili ne složiti s onim što je u njima navedeno. kaže.

Slijedite sa: