25 Foničkih primjera

The fonetika je lingvistička disciplina koja proučava spoznaju i percepciju zvukova jezika, bilo određenog jezika ili više jezika.

Fonetika je odgovorna za opisivanje zvukova jezika, promjena u izgovoru koje postoje unutar istog jezika (bilo zbog protoka vremena ili ovisno o mjestu), proizvodnju zvukova u odnosu na poteškoće koje ljudi mogu imati u govoru ili razumijevanju zvukova, a koji mogu biti povezani s ljudskim bićima ili tehnologija.

Fonoti su minimalna jedinica fonetike i fizičke su realizacije jezičnih glasova, jer su oni glasovi koji omogućuju razlikovanje značenja. Proučavanje telefona pomaže utvrditi kako se izgovaraju zvuci jezika.

Za predstavljanje telefona ili zvukova jezika koriste se fonetski simboli koji uvijek idu između zagrada. Na primjer: [ɾ] predstavlja zvuk "r" za caro.

Različiti fonetski simboli čine fonetsku abecedu, koja može biti regionalna, odnosno pripadati određenom jeziku i određenoj regiji. Na primjer: [s] će se koristiti za predstavljanje zvuka z riječi "cipela" iz Rio de la Plata, ali [θ] će se koristiti za predstavljanje zvuka z iz Peninsular španjolskog.

Osim toga, postoji i AFI (Međunarodna fonetska abeceda) koja sadrži sve fonetske simbole svih jezicima svijeta i koji se koristi za obavljanje fonetske transkripcije telefona, riječi ili izjave.

Fonetika se razlikuje od fonologije jer je u prvoj materijalna i konkretna realizacija jezične glasove a u drugom se proučava mentalni prikaz glasova koji je uvijek sažetak.

Obje discipline se međusobno nadopunjuju, jer fonetika proučava kakvi su glasovi, a fonologija proučava kako nam ti glasovi omogućuju razlikovanje značenja u jeziku.

Prema predmetu proučavanja i njegovoj primjeni, razlikuju se tri grane fonetike: akustička, slušna i artikulacijska.

Akustička fonetika

To je ona grana fonetike u kojoj se proučavaju zvučni valovi. Za izvođenje ovih studija koriste se spektrogrami ili drugi instrumenti koji mjere zvučne valove. Ovim mjerenjima mogu se ustanoviti akustičke značajke svakog zvuka.

Auditivna fonetika

To je ona grana fonetike u kojoj se proučava kako ljudi percipiraju zvukove. Na primjer, u riječi "apoteka" "a" se izgovara kao "e" [e] u intervokalnom kontekstu, ali ga primatelj uvijek tumači kao "a" [a].

Osim toga, slušna fonetika se bavi proučavanjem drugih zvučnih fenomena jezika, kao što su intonacija i naglasak. Na primjer, pitanja imaju uzlaznu intonaciju, a izjave silaznu. Zahvaljujući intonaciji, ljudi mogu razlikovati pitanje (Danas je utorak?) Od izjave (Danas je utorak).

Artikulacijska fonetika

Artikulacijska fonetika je grana koja se bavi proučavanjem fizioloških procesa uključenih u proizvodnju telefona, odnosno zvuka jezika.

Unutar istog jezika glasovi se klasificiraju uzimajući u obzir različite značajke. The suglasnici Klasificiraju se prema:

Svi samoglasnici su glasovni i usmeni i klasificirani su prema:

Jedan telefon uvijek se razlikuje od drugog po jednoj ili više značajki. Na primjer: r za caro [‘kaɾo] i dvostruko r za automobil [‘ karo] se razlikuju jer [ɾ] vibrira jednostruko, a [r] višestruko vibrira.

Primjeri fonetike

1. [b] je bilabijalni, zaustavni, zvučni i usmeni suglasnik.
2. [p] je bilabijalni, zaustavni, bezvučni i usmeni suglasnik.
3. [ɲ] je palatalni, zaustavni, zvučni i nazalni suglasnik.
4. [t͡ʃ] je postoveolarni, afrikatni, bezvučni i usmeni suglasnik.
5. [x] je velarni, frikativni, gluhi i usmeni suglasnik.
6. [ʒ] je postaveolarni, zvučni frikativni i usmeni suglasnik.
7. [ɱ] je labiodentalni, frikativni, zvučni i nazalni suglasnik.
8. [g] je velarski, zaustavni, zvučni i usmeni suglasnik.
9. [s] je alveolarni, frikativni, gluhi i usmeni suglasnik.
10. [t] je zubni, stop, bezvučni i usmeni suglasnik.
11. [a] je faringealni samoglasnik, širok, širok i delabijaliziran.
12. [e] je prednji samoglasnik, širok, širok i delabijaliziran.
13. [i] je prednji samoglasnik, uzak, reduciran i delabijaliziran.
14. [ɔ] je širok, širok i labijaliziran stražnji samoglasnik.
15. [u] je zadnji samoglasnik, uzak, reduciran i labijaliziran.
16. Fonetska transkripcija taco [‘tako].
17. Fonetska transkripcija sira [‘ceso].
18. Fonetska transkripcija djevojke [‘djevojka].
19. Fonetska transkripcija roja [‘roxa].
20. Fonetska transkripcija norme [‘nɔɾma].
21. Fonetska transkripcija psa [‘ali].
22. Fonetska transkripcija srca [kora'son].
23. Fonetska transkripcija riječi fly [‘mɔhka].
24. Fonetska transkripcija crteža [di‘β̞uxo].
25. Fonetska transkripcija kuta [‘aŋgulo].

Može vam poslužiti: