Koncept u definiciji ABC

Pitanje je formulacija, zahtjev ili zahtjev da osoba, tvrtka ili institucija Tuže drugog da bi dobili odgovor. Pitanja se mogu specificirati u kontekstu policijskog tipa, poput ispitivanja glavnog osumnjičenika za kazneno djelo; u obrazovnom području, u vrijeme predavanja na test ili test; ili na novinarskom polju, a zbog istraga određene činjenice ili događaja..

Pitanja se, ovisno o slučaju i konačnoj namjeri osobe koja ih postavlja, mogu strukturirati i formulirati kako bi se proizvesti vrlo izravan i sažet odgovor, na primjer, od osobe ne dobiti ništa više od da ili ne saslušan; ili na takav način da ispitivana osoba mora detaljnije objasniti, na primjer kako je pristupila scena zločina, što će očito zahtijevati i zahtijevati rekapitulaciju ili nabrajanje niza detalja kako bi se na nju odgovorilo.

U tom smislu govorimo tada o "otvorenim" i "zatvorenim" pitanjima. Upravo oni otvoreni omogućuju nam da uđemo još dublje od jednostavnog „da“ ili „ne“. Općenito, da bismo postavili otvoreno pitanje, nikada ne bismo trebali započeti pitanje glagolom. Na primjer, ako želimo znati nečiji ukus u glazbi, ne bismo trebali pitati "Volite li rock?" Iz tog ćemo pitanja dobiti samo "da" ili "ne". S druge strane, ako pitamo "Kakvu glazbu volite?", Drugi će imati puno više mogućnosti da se proširi i kaže nam o svom ukusu, što je i naš cilj.

Općenito, ankete i očito ovisno o temi su one koje nas predlažu i postavljaju pitanja koja zahtijevaju vrlo jezgrovit odgovor od nas, samo da ili ne, kao što smo gore rekli, iako naravno postoji iznimke. To su "zatvorena" pitanja, pri čemu ispitivaču nije potrebno objašnjavati svoj ukus, mišljenje ili mišljenje.

U međuvremenu, na primjer, na fakultetskim testovima ili sveučilišnim završnim ispitima, posebno u predmetima kao što su povijest, psihologija, sociologijaitd. obično je potreban značajan razvoj odgovora. Na primjer, ako pitate za Francuska revolucija, ne traži se samo da se navede godina ili mjesto u kojem se to dogodilo, već i objašnjenje konteksta i čimbenici to ga je pokrenulo.

Isto tako, i za razliku od ovog modaliteta ocjenjivanjeTakođer nam je uobičajeno pronaći druge kod kojih je pitanje također popraćeno mogućim odgovorima od kojih se mora odabrati točan (višestruki izbor).

Na primjer, u anketama koje se naširoko koriste u istraživanjima tržišta kako bi se otkrile naše potrošačke navike, stavovi ili postupci, formuliranje pitanja cijeli je proces. Hoćete li postavljati "otvorena" ili "zatvorena" pitanja, ovisit će o vremenu potrebno za obradu odgovora svih ispitanika nakon toga. U tim su slučajevima, naravno, zatvorena pitanja puno sažetija i iz njih je moguće izraditi statistiku ili postotke na temelju onoga što broj ljudi odgovorio je "da", koliko je odgovorilo "ne" ili koji su, s druge strane, bili neodlučni, koristeći opciju "ne znam / ne" odgovor". S druge strane, otvorena pitanja, budući da su ispitanici puno slobodniji u odgovoru, odradit će posao tabeliranje (kada se bačeni podaci bilježe) nešto teži zadatak, jer će odgovora biti puno više raznim.

S druge strane, u slučaju policijske istrage ili, ako ona ne uspije, novinarske istrage, to će biti potrebno, doći do ploda u obje, iz domene onoga što je poznato kao „istraživačko pitanje“. U tim je slučajevima osnovno i od vitalne je važnosti postići uspjeh u ispitivanju (i prije nego što sjednete ispred osobe koju treba ispitati, koja čini osnova u predmetnom istraživanju), formulacija jasnih i sažetih pitanja koja vode izravno do odgovora, koji će zasigurno biti mjesto na kojem je istraživač prethodno postavio tvoj interes. Glavne funkcije ovoga bit će razjašnjavanje ideja, ograničavanje opsega istraživanja i usmjeravanje prema onoj strani koju istraživač želi.

U novinarskoj se djelatnosti koristi niz strategija za učvršćivanje ispitivanja. Primjerice, u intervjuima novinari često unaprijed sastave vodič za pitanja kako bi vodili razgovor s sugovornikom. Tijekom razgovora mogu se dodati i drugi ili ponekad isti sugovornik odgovara na pitanje koje smo mislili, a da ga nismo izričito postavili. U slučaju vijesti imamo niz osnovnih pitanja, koja nas mogu voditi u skupštini odn izrada teksta vijesti, suočeni s određenim događajem koji moramo prijaviti, moramo odgovoriti na pitanja poput što? gdje? kako? kada? tko? i zato? Ako u tekstu vijesti možemo izričito odgovoriti na ovih šest pitanja, moći ćemo ispravno komunicirati ili izvijestiti (s potpunim podacima) o prijavljenom događaju.